Luko Paljetak lani je u bolnici, s bolničkog kreveta, na malom papiru pisao haiku poeziju, većinom zapisivao ono što je mogao vidjeti kroz nevelik bolnički prozor ili ono što su u njemu potaknule svakodnevne interakcije i događanja u bolničkoj sobi.
Jedna od tad nastailh Paljetkovih haiku pjesama kaže:
Daleki lavež/nemoj se ljutiti, pseto/to sam ja – Luko!
Ili, piše Paljetak:
Medicinska mi/ sestra uđe u sobu/ i u haiku.
Potom još jedna:
U mojoj sobi tišina, iz druge se/ čuje glasan smijeh.
Pjesme su objavljene u zbirci "Haiku iz bolnice", bibliografskom izdanju Zbirke Biškupić koju je osnovao, uređuje i grafički oblikuje Božo Biškupić. U njoj je i šesnaest grafičkih listova Mirana Šabića, ilustracija Paljetkovih haikua.
Knjiga je danas predstavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu gdje je postavljena i izložba Šabićevih grafika koje je napravio za Paljetkovu haiku zbirku.
Knjiga je objavljena u povodu 80 godina života Luka Paljetka i 30 godina diplomatskih odnosa Hrvatske i Japana. Tomislav Mikuljan i Yutari Nisihida preveli su zbirku "Haiku iz bolnice" na japanski.
Božo Biškupić, govoreći kako je nastala nova haiku zbirka Luka Paljetka, kaže: "Nazvao me akademik Nemec, pita: ‘Znaš li da je Luko u bolnici u Zagrebu?‘ Nisam znao, nazvao sam ga, nastojao u tom razgovoru oraspoložiti.
U jednom trenutku kazao sam mu: ‘Sad nemaš stola, pišeš na krevetu, daj piši haiku.‘ Kaže on: ‘Pisao sam već haiku, a i nije ti loša ideja.‘
Posjetio sam ga kasnije u bolnici u Dubravi. Iz jednog je malog bloka istrgnuo 25-26 listića, na svakom je bio jedan haiku.
Rekao sam: ‘Napravit ćemo nešto iz toga…"
Ostao je neobjavljen jedan bolnički haiku, nisu ga mogli prevesti na japanski.
Tomislav Mikuljan, jedan od prevoditelja zbirke na japanski jezik komentira:
"Jako mi je žao za taj neprevedeni haiku, jer je vrlo humorističan, više kao nekakav vic i ako vam se onaj haiku s medicinskom sestrom dopao ovaj će mu biti dobra konkurencija:
Sve guske lete na jug/ a ova moja/ leti u WC
Riječ ‘guska‘ nismo mogli prevesti na način koji bi imao smisla na japanskom jeziku. Općenito, najčešći izazov pri prevođenu ove zbirke bio je nemogućnost mijenjanja forme.
U haiku pjesmi stoje tri retka i ograničen broj riječi i to je to. Nema varijacija. Osim toga, tu i određene kulturološke razlike koje se reflektiraju i u samom jeziku.", govori Mikuljan.
Sibila Petlevski podsjetila je da ovo nije prva haiku zbirka Luka Paljetka. Prvu je objavio 1987., potom su haiku zbirke Luka Paljetka izašle i 1990., 1998. i 2004. Paljetak je, kaže Petlevski, pjesnik obilja, odlikuje ga raznolikost opusa, ali u njegovim haiku stihovima može se vidjeti i suprotnu stranu koja balansira ovu raskoš. Majstor je sublimacije, odricanja od raskoši, prodornog pogleda unutra, majstor unutrašnjih krajolika …
O Japanu, o haiku poeziji općenito te o haiku zbirci Luka Paljetka govorio je pjesnik i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Japanu Drago Štambuk.
„Manje je više, to je slogan pod kojim se živi i djeluje u Japanu. Dok Zapad dodaje, oni oduzimaju.
… sve i kako se radi na Zapadu u Japanu ima suprotne predznake.“
Autor grafika koje prate Paljetkove stihove, Miran Šabić, govorio je o suradnji s Paljetkom:
"Svaka od haiku pjesama Luka Paljetka usprkos naoko jednostavnosti i kratkoći pažljivom čitatelju otvara prozor u svijet dubokih osjećaja. To je u slučaju Paljetka svijet misli i osjećaja vezanih uz prolaznost vremena, razmišljanje o vlastitom životu. Posebno je to vezano uz poziciju bolničkog kreveta iz kojeg promatra okolinu. Tri stiha otkrivaju cijeli spektar misli i osjećaja.
Shvatio sam da ne bi bilo dobro napraviti minimalističke grafike jer u njima ne bih mogao prikazati smisao tih pjesama. Zato sam odlučio da u svojim radovima moram imati mnoštvo detalja, linija, razne vrste tekstura, pokušao sam graditi kompleksne prizore koji nisu ništa drugo nego jednostavni prikaz mojeg doživljaja prirode i okoline, čak bih mogao reći neke svakodnevice. Cilj mi je bio da u gledatelju pobude neki osjećaj nostalgije, prolaznosti, ali i osjećaj mira koji priroda pruža. Upravo je te osjećaje Luko utkao u svoje pjesme."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....