Prošloga sam proljeća bio u Larisi, u Grčkoj, u posjetu Mariji Dejanović, našoj pjesnikinji koja tamo sa svojim partnerom vodi izdavačku kuću Thraka i međunarodni Tesalijski festival poezije. Tada smo dogovorili nekonvencionalan projekt - izdavanje njezine digitalne poeme "Kako izmisliti povijest" koja se čita na računalu poput programa (ili igre), a čitatelju na mjestima nudi mogućnost odabira stihova. S obzirom na taj odabir, tekst se razvija u različitim smjerovima. K tome, ova je poema izdana na 3,5 inčnoj floppy disketi. Riječ je o mediju koji je nekad značio revoluciju u prijenosu podataka, čiji je kapacitet od 1,44 megabajta danas smiješan, a gotovo nitko više niti ne posjeduje čitač za njega. Njegova me sudbina podsjeća i na sudbinu poeme kao književne vrste: nekoć (od Lukrecija do Eliota) najprimjerenije za izraz svakovrsnih razmišljanja - od onih o ustroju društva do onih o ustroju svemira.
Posljednja knjiga poezije Marije Dejanović "Dobrota razdvaja dan i noć" objavljena je u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Grčkoj i SAD-u, a njezino je englesko izdanje, u prijevodu Vesne Marić, časopis World Literature Today uvrstio na popis najznačajnijih engleskih prijevoda, uz prijevode autora poput Annie Ernaux, Jona Fossea, Knuta Hamsuna, Ludmile Ulitskaye, Kim Hyesoon i Adama Zagajewskog. Izdavačka kuća koju vodi upravo priprema grčki prijevod zbirke pjesama Marka Pogačara, a Marija trenutačno radi na romanu koji tematizira obiteljsko nasilje i mogućnosti sjećanja i govora o sebi. "Tema sjećanja me u posljednje vrijeme jako okupira", reći će mi, "jer živimo u vremenu koje je, s jedne strane, preispisano utješnim lažnim sjećanjima, a s druge ga strane nagriza neumoljivost zaborava." Osobno i kolektivno sjećanje također je i tema poeme "Kako izmisliti povijest", zbog koje se isplati potražiti čitač za floppy diskete.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....