Ministrica Zlatar Violić: Matoševa baština će vrijediti i postojati samo ako ju koristimo

ZAGREB - Baštinici smo ostavštine Antuna Gustava Matoša, velikana s kraja 19. stoljeća i početka prošloga stoljeća, a u 21. stoljeću moramo znati što ćemo s tom baštinom koja će vrijediti i postojati samo ako ju koristimo, istaknula je danas ministrica kulture Andrea Zlatar Violić na svečanoj akademiji održanoj u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu na dan stote obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša.

Zato je ministrica Zlatar Violić pozvala sve odgovorne i podupiratelje da aktivno sudjeluju kako bi što prije svrhovito zaživio projekt uređenja Matoševe kuće u rodnome mu Tovarniku.

Akademik Dubravko Jelčić na čelu je Odbora za obnovu Matoševe spomen-kuće i danas je posvjedočio da projekt napreduje te pozvao sve koji ga pomažu da to nastave činiti kako bi, ako ne 13. lipnja ove godine na Matošev rođendan, a onda barem na 101. obljetnicu Matoševe smrti projekt bio dovršen. Zahvalio je hrvatskoj Vladi, Ministarstvu kulture i gradu Zagrebu na dosadašnjoj pomoći da Matoševa rodna kuća postane multikulturalna ustanova i izvijestio da je 'svoje mjesto' u kući već našla u cjelosti digitalizirana Matoševa baština.

Matoš je živio uronjen u svoje vrijeme, prije svega bio je pjesnik u svemu što čini njegovo voluminozno djelo, a iako godinama izvan Hrvatske uvijek je bio pjesnik Hrvatske, podsjetio je Jelčić. Spomenuo je široko poznatu Matoševu misao sročenu u rečenici "I dok je srca bit će i Kroacije", istaknuvši kako je Matoš bio svim srcem hrvatski domoljub i jedan od najuvjerenijih Europejaca koji je smatrao da je pravi hrvatski domoljub uvijek Europejac. Ipak, rekao je akademik Jelčić, nitko nije poput Matoša tako razobličio hrvatske mane pa je tako, među ostalim, zapisao da mi Hrvati "volimo samo ono što nemamo i što nam se otima" pa ćemo, dodao je Jelčić, shodno tomu, možda voljeti Hrvatsku, ako ju izgubimo.

Zašto i danas nakon toliko vremena spominjemo Matoša i njegov značaj obrazložio je akademik Ante Stamać. Tako je spomenuo i riječi professora emeritusa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Krunoslava Pranjića koji je u povodu Matoševe obljetnice smrti rekao kako je Matoš bio fenomenalno usmjerena autorska osobnost. Akademik Stamać istaknuo je kako je Matoš obilježio doba u kojemu je živio vlastitom inačicom - prezentizam, odnosno potpunom uronjenošću u vrijeme u kojemu je živio. Matoš je, dodao je Stamać, bio i usmjeren na čitatelje, a 'razlistao' je i nove oblike pisanja.

Umjetnički dio akademije bio je u znaku "Čitanja Matoša" kroz koje su brojne okupljene, među kojima je bio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, proveli su studentice i studenti Umjetničke akademije pod mentorstvom profesora Gorana Grgića.

Sanja Ivić, v.d. ravnateljice zagrebačkoga HNK-a pozvala je sve da puno čitaju, a posebice da čitaju Matoša.