Ne propustite priče o Zagrebu 20-tih, Shakespeareovom Hollywoodu i Matoševoj Austro-Ugarskoj

Milana Vuković Runjić i Daniel Rafaelić u sklopu programa Proljeće u Klovićevim dvorima pričaju priče o Zagrebu 20-tih, Shakespeareovom Hollywoodu i Matoševoj Austro-Ugarskoj.

'Proljeće kod Klovića se zahuktalo. Nakon priče o Štefici Vidačić i Robertu Aueru, u sjeni slavnog Štefičinog portreta, u petak vam razotkrivamo tajne Shakespearea u Hollywoodu i pričamo vam o glumicama koje su na srebrnom ekranu glumile njegove heroine - Kleopatri, Titaniji, Juliji, Lady Macbeth i Dezdemoni. U subotu ćemo pak rasvijetliti pozadinu ljubavne priče Antuna Gustava Matoša i Olge Herak, kao i cara Franju Josipa, kojem upravo bilježimo stotu obljetnicu smrti. Pozivamo vas u petak i subotu u 20 sati u posebno za ovu priliku dekoriranu dvoranu Klovićevih dvora', kratko je najavila književnica i urednica Milana Vuković-Runjić ovu neobičnu kulturnu poslasticu koja nas vremeplovom vraća u neka minula, ali uzbudljiva vremena našega grada i povijesti.

PROGRAM

Petak, 13. svibnja 2016. u 20 sati / Galerija Klovićevi dvori

DRUGA PRIČA
Između magije i iluzije: Shakespeare, žene i film

Četiristota je obljetnica smrti pjesnika koji je zauvijek ostao suvremen: ogorčene bitke za vlast, neprežaljene ljubavi, fatalne žene, šume pune vilinskih bića i njihovih spletki, sve je to obesmrtio „Will“ Shakespeare i ostavio nam za sobom neprocjenjivo blago. Gotovo da nema filmske zvijezde koja se nije okušala glumeći u nekoj Shakespeareovoj drami: za vas ćemo potražiti one najljepše i pokazati vam ih na filmu – bez obzira kako složena bila ljubav stiha i kamere!

Subota, 14. svibnja 2016. u 20 sati / Galerija Klovićevi dvori

TREĆA PRIČA
Tajanstveni ljubavni trokut: Matoš, Olga Herak i Franjo Josip

Zagreb, početkom 20. stoljeća. Veliki pjesnik, lutalica, esejist, feljtonist, ne može se vratiti u grad svoje mladosti, iz jednostavnog razloga što je dezertirao iz austrougarske pastuharske čete. Čini se da to izgnanstvo dobro podnosi živeći godinama u Beogradu i Parizu, no kad se preko fotografije zaljubi u mlađahnu Hrvaticu Olgu Herak, car i kralj Franjo Josip, čiju stotu obljetnicu smrti upravo bilježimo, postaje mu ozbiljan problem. „Kad će već jednom otegnuti carske papčine?“, pita se A. G. Matoš, vrebajući priliku da, makar izlažući se opasnosti s lažnim dokumentima, vidi svoju ljubljenu Olgu po prvi put.