PISMA IRENI

Nepoznata pisma i crteži koja su Ireni Vrkljan slali Bela i Miroslav Krleža, Stanko Lasić, Miljenko Stančić...

Pisma Ireni

 Press
U knjizi koju je upravo izdala Naklada Ljevak prikazana su mnogobrojna pisma, crteži i razglednice koje su književnici upućivali njezini prijatelji

U knjizi Pisma Ireni, koju je upravo izdala Naklada Ljevak, uz poveći pogovor Sandre Križić Roban prikazana su mnogobrojna pisma, crteži i razglednice koje su Ireni Vrkljan upućivali njezini prijatelji. U knjizi se nalaze pisma Bele i Miroslava Krleže, Marka Ristića, Vlade Kristla, Miljenka Stančića, Stanka Lasića, Gabrijela Stupice, Ljube Jovića, Tonka Šoljana, Ivana Picelja, Zlatka Boureka i mnogih drugih koji su ostavili velik trag u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. U tim pismima saznajemo i neke druge osobine naše vrhunske književnice te upoznajmo godine kada je naša hrvatska kultura bila u najvećem zamahu, a upoznajemo se s mnogim estetskim, umjetničkim, a ponekad i ideološkim odrednicama i kontroverzama dvadesetog stoljeća.

Irenu Vrkljan poznajemo kao autoricu koja je inaugurirala autobiografsko pismo hrvatske književnosti kraja 20. stoljeća i početka 21. stoljeća, od Svila, škare preko Marine ili o biografiji do Pisma u pismu te Rastanka i potonuća, knjige koja se čita kao čudesna posveta starosti.

Autorica izuzetno bogata opusa, aktivno je sudjelovala u kulturnom i društvenom životu, prijateljujući s brojnim umjetnicima, kazališnim djelatnicima, književnicima. Pisma Ireni svjedočanstvo su naše kulture i umjetnosti dvadesetog stoljeća te su kao takva prvi put predstavljena javnosti.

Sandra Križić Roban doktorirala je u području povijesti umjetnosti, a bavi se teorijom i kritikom, kustoskom praksom, nastavom i pisanjem. Zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstvena savjetnica u trajnom zvanju. Teme istraživanja su joj suvremena umjetnost, povijest i teorija fotografije, poslijeratna arhitektura, problematika javnog prostora i evaluacija spomenika Domovinskog rata. Jedna je od osnivačica Ureda za fotografiju. Objavila je knjige Na drugi pogled: pozicije suvremene hrvatske fotografije (2010.), Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas: odgovornost slike u vrijeme nestrpljivog pogleda (2013.), te monografije Hana Miletić – Street Photography (2016.), Vlado Martek – Pripremanje za fotografiju (2018.), Anabel Zanze – Napinjanje teksta (2019.), Branko Balić (2022.). Izlagala je na brojnim međunarodnim konferencijama, priredila niz samostalnih i skupnih izložbi te objavila više od tisuću pet stotina poglavlja u knjigama, znanstvenih i stručnih radova, tekstova u katalozima, kritika, prikaza i razgovora u domaćim i inozemnim tiskanim izdanjima.

image

Sandra Križić Roban

/Press

Nives Tomašević urednica je i autorica. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirala je na Poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju hrvatske kulture u području humanističkih znanosti. Stručnim, znanstvenim i akademskim radom posvetila se svekolikomu području nakladništva: više od 30 godina radila je u nakladničkim kućama (Mladost, Mozaik, Slon, Ljevak) i uredila veći broj knjiga i biblioteka (Rukoljub, Otvorena knjiga, Academica, Razotkrivanja i dr.). Od 2009. godine vanjska je urednica u Nakladi Ljevak. Akademsku i znanstvenu karijeru razvijala je na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, gdje je radila od 2009. do 2019. i pokrenula niz kolegija s temama nakladništva i kulturnih studija. Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku izvanredna je profesorica od 2019. godine. Objavila je veći broj radova te je autorica jedne i koautorica dvije knjige. Predmeti njezina interesa su nakladništvo, baština, kreativna i kulturna industrija.

image

Nives Tomašević

/Press
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. listopad 2024 18:28