(NE)POZNATI HRVATI Po njima su nazvane ulice, ustanove ili nagrade, ali većina ljudi nije sigurna što su oni zapravo radili

ZAGREB - Zagrebačka izdavačka kuća Mozaik knjiga objavila je knjigu "(Ne)poznati Hrvati", koja donosi 150 biografija osoba koje su ostavile trag u hrvatskoj povijesti, no iako su njihova imena svima poznata jer su po njima nazvane ulice, ustanove ili nagrade, većina ljudi nije sigurna što su oni zapravo radili.

"Riječ je o ljudima koji su se istaknuli svojim vještinama, znanjem, postignućima ili jednostavno time što su se našli na pravome mjestu u pravo vrijeme", kažu iz Mozaik knjige.

Zajedničko im je što su pridonijeli razvoju Hrvatske, a među njima su osobe različitih vjeroispovijesti, političkih uvjerenja, pa i narodnosti, Nijemaca, Slovenaca, mnogo Čeha, Srba.

Među ostalim, čitatelji će saznati priče o prvom poznatom Hrvatu koji je obišao svijet, prvom hrvatskom radiologu, misionaru koji je istražio Kaliforniju, srednjovjekovnom znanstveniku koji je preveo Kur’an na latinski.

Kako se napominje u najavi novog izdanja, knjiga je pisana na jednostavan način, pristupačan široj javnosti, te nastoji približiti povijesnu znanost i posebice hrvatsku povijest laicima.

"U svakodnevnu životu upotrebljavamo predmete koje je možda izumila ili izradila osoba iz našega rodnog grada, možda čak iz naše četvrti ili ulice, možda čak i živimo u zgradi ili četvrti koju je ona sagradila i ni sami nismo svjesni koliko su na nas utjecali ljudi za koje nikada nismo čuli", dodaje se.

Autor knjige Tomislav Matić (Zagreb, 1984.) diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. godine, na kojem je 2017. godine doktorirao obranivši rad "Ivan Vitez od Sredne – Prelat i humanist 15. stoljeća“.

Tijekom studija boravio je i istraživao na sveučilištima u Veneciji i u Budimpešti. Objavio je više znanstvenih radova, kao i stručnih radova i sažetaka, u časopisima, zbornicima i ostalim znanstvenim publikacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Izlagao je na nizu znanstvenih konferencija u Hrvatskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Češkoj, Slovačkoj i drugdje te sudjelovao u nekoliko znanstvenih projekata, uključivši projekt "The Jagiellonians: Dynasty, Memory and Identity in Central Europe“ Sveučilišta u Oxfordu.