KNJIŠKA OAZA

Nova Frakturina knjižara u Ulici kneza Mislava u Zagrebu kulturni je događaj godine

Željeli smo, s jedne strane, knjižaru koja će biti usmjerena prema dobrom izboru književnosti i publicistike i gdje rade ljudi koji dobro poznaju književnost
 Marko Miscevic/Cropix
Htjeli smo postati mjesto okupljanja, promocija i događaja. Mi više ne možemo govoriti o književnim salonima iz 19. i 20. stoljeća

Frakturina knjižara sjaji poput zlata u Ulici kneza Mislava, a u godini pandemije koronavirusa pokazala se kao jedan od malobrojnih važnih kulturnih događaja godine. Jer, u Frakturu se ne odlazi samo radi kupnje knjiga, ona je mjesto programa, književnog buzza i susreta ljubitelja književnosti i autora (pa i u pandemiji, uz sve epidemijske mjere). Mnogi su, odjednom, tu u prolazu, pa se često sjeda i u Monocycle specialty coffee bar, koji se smjestio odmah pored izloga knjižare. Ulica u neposrednoj blizini kultne Džamije, svi su već primijetili, iznenada je oživjela unazad nekoliko mjeseci, a Frakturinu ulogu u svemu nemoguće je zaobići.

Od srpnja, kada je knjižara otvorena, u njoj je održano između 40 i 50 programa, a dijelom je bila i domaćin Festivala svjetske književnosti u Frakturinoj organizaciji, koji je iznova pred domaću publiku donio neke od najvažnijih glasova suvremene svjetske i domaće književnosti (ove godine, nažalost, i u Zoom varijanti). Pored toga, Fraktura neprestano i prevodi te izdaje knjige - neovisno o pandemijskim okolnostima - kako suvremenih svjetskih velikana, tako i domaćih zvijezdi književnosti. U jednoj od poslovno najizazovnijih godina od početka novog milenija, razgovaramo s Frakturinim vlasnicima, Sibilom i Seidom Serdarevićem.

- Otkako smo krenuli, plešemo s virusom. Evo, baš spremamo predstavljanje knjige ‘Maratonac’ Nebojše Lujanovića. O romanu će s autorom razgovarati Miljenko Jergović, a program organiziramo u suradnji s BestBookom, i opet ga radimo bez publike, dakle online, kako bismo smanjili rizike zaraze koronavirusom na minimum - rekao nam je Seid Serdarević, dodajući kako su u Frakturi, bez obzira na to što je prema trenutačnim mjerama Stožera dopušteno okupljanje do 20 ljudi, odlučili da ne žele riskirati i postati novo žarište. Online programi su gledani i za njih postoji interes, nastavlja Serdarević, a pandemija ih u smislu organizacije live prijenosa književnih soareja nije zatekla, jer imali su to u planu, kaže, i davno prije.

- Bilo je samo pitanje prostora u kojemu ćemo sve to organizirati temeljito i kako spada. Imali smo od ranije opremu za prijenos, kamere, režisere, tonce, bilo je samo pitanje kako to sve spojiti u cjelinu. Knjižaru smo ionako zamislili kao jedan multifunkcionalni prostor, koji neće biti samo knjižara, već i centar književnosti. Dakako da smo u tom smislu razmišljali i o prijenosima naših događanja, neovisno o pandemiji koronavirusa - pojašnjava Serdarević, dodajući kako ekipa Frakture barata s tri kamere za prijenose uživo, što je produkcijski nivo, kaže, koji u potpunosti zadovoljava formu prijenosa preko mreža YouTube i Facebook.

image
"Čim smo prvi put ušli u taj prostor, odmah smo zamislili knjižaru iz snova, s policama do stropa"
Marko Miscevic/Cropix

U trenutku organizacije Festivala svjetske književnosti krenula je i pandemija, samim time smo i mi preslagivali program više puta, jer pokušavali smo pronaći formu koja će na najbolji mogući način biti ono što FSK zapravo jest: mjesto za domaće i inozemne autore s jedne strane, a s druge strane događaj književnosti koji će biti dostupan širokoj publici. Na kraju smo u tome i uspjeli, jer dobar dio gostiju je doista i došao, a kroz kreaciju hibridnog programa, gdje nam je i HRT bio podrška, organizirali smo niz emisija, kao i emisija uživo gdje smo razgovarali s velikim i bitnim svjetskim autorima koji su putem televizora dolazili u svačiji dnevni boravak - prisjeća se Festivala svjetske književnosti koji se u rujnu održao u Zagrebu i Splitu. Serdarević napominje da su pri svemu imali i nešto sreće, jer je sve bilo održano prije drugog vala zlosretnog virusa, koji nas je opet zaključao u, kako se sada to naziva, “meki lockdown”.

- Da je festival bio najavljen od 20. listopada naovamo, to ne bi bilo moguće i morali bismo otkazati događanje kao što je učinio Interliber, ili pulski sajam knjige. Ne bi to bilo fer, dodatno izlagati publiku, autore i vlastite radnike opasnoj bolesti… to mi se čini neozbiljnim - kaže Serdarević pa dodaje kako je novo izdanje festivala već u pripremi. Frakturin tim, nastavlja, radi na nekoliko scenarija izdanja festivala, ovisno o razvoju situacije s cjepivom. Jasno je da bi svi voljeli da se što prije vratimo u ono što smo živjeli prije pojave virusa, kaže, jer cilj svakog festivala nije da dolazi u svoj hibridnoj, virtualnoj formi, već da omogućuje živi kontakt između autora i publike.

- A s tim kontaktom dolazi i smijeh, i uzdasi, dakle sve ono što proizvodi živi nastup. Jednako kao i u kazalištima, takva je reakcija publike i na nastupima književnika pri predstavljanju djela. To je ono što nam svima najviše nedostaje, ta emocija, ta živost događanja u pretpandemijskim okvirima - prisjeća se Serdarević jednog svijeta koji je, čini se, iza nas. Nadajmo se ne zadugo, i da ćemo se i prije novog izdanja Festivala svjetske književnosti vratiti u svijet koji poznajemo od ranije.

Sibila i Seid Serdarević su prije otvaranja svoje knjižare, kažu, mnogo putovali i promatrali slične prostore u srednjoeuropskim i zapadnoeuropskim gradovima. Knjižarom Fraktura htjeli su se, pojašnjavaju, približiti upravo onim mjestima koji se na njemačkom govornom području nazivaju Literaturhaus. Mjesta su to na kojim se književni život događa, neprestano, i ne samo u smislu kupnje ili prezentacija knjiga.

- Željeli smo, s jedne strane, knjižaru koja će biti usmjerena prema dobrom izboru književnosti i publicistike, gdje su naslovi pomno urednički birani, i gdje rade ljudi koji dobro poznaju književnost. S druge strane, htjeli smo postati mjesto okupljanja, književnih promocija i događanja svake vrste. To je ono što književni život čini životom. Mi više ne možemo govoriti o književnim salonima iz 19. i 20. stoljeća, ali možemo o jednom otvorenom prostoru u kojemu se i autori i publika osjećaju izvrsno i u kojemu se razvija dijalog - nastavlja Serdarević, dodajući kako je Frakturina knjižara mjesto koje nudi i mogućnost da se o knjigama govori na neformalniji, opušten način, ali i da se, osim predstavljanja knjiga, ondje odvijaju programi koji su vezani uz teme o kojima progovara književnost s Frakturinih polica.

image
"Čim smo prvi put ušli u taj prostor, odmah smo zamislili knjižaru iz snova, s policama do stropa"
Marko Miscevic/Cropix

Nažalost, nismo do sada mogli u punom kapacitetu ostvarivati naše programe. U knjižaru, izvan pandemijskih mjera, stane oko šezdeset gostiju, što je pristojno za književna događanja. Naš cilj je ustaliti barem dva ili tri programa tjedno, kako bi publika imala naviku dolaženja i bavljenja knjigama. Knjige nam otvaraju mnoga vrata, mnoge teme i naš cilj nije promovirati samo najnovija izdanja. Svijet oko nas tjera nas čitavo vrijeme da promišljamo, da se nekim knjigama i vraćamo te da one postaju početna točka iz koje kreću dijalozi - kaže Serdarević.

S njegovom suprugom Sibilom prisjećamo se i nedavnog Frakturinog natječaja za radnu poziciju djelatnika u knjižari. Govori kako ih je sve iznenadila činjenica da se na taj oglas javilo čak 800 ljudi, od čega su mnogi bili visokoobrazovani, a našlo se tu i nekoliko doktora znanosti. Frakturin natječaj za posao bio je događaj tjedna na kulturnjačkoj sceni.

- Bili smo šokirani. Naravno, s jedne strane ti je drago zbog tolikog interesa, ali s druge strane se nameće jedna porazna slika. Očito je pitanje kako ovih dana doći do posla. Napravili smo nekoliko selekcijskih krugova, pronašli ponajbolje kandidate koji su već zaposleni i sada donose poslu novu energiju i pristup. Mi ne želimo da naša knjižara samo drugačije izgleda od ostalih, želimo i da pristup zaposlenih bude drugačiji, i duboko vjerujemo da naši mladi zaposlenici mogu napraviti taj iskorak - komentira Sibila Serdarević s kojom dalje raspredamo o dojmljivom uređenju Frakturina interijera.

- I dalje svaki put kada dođem se razveselim. Oduševljena sam, kao da ulazim prvi put. Prostor ima ugodnu atmosferu i baš je pozivajući i poticajan. Dugo smo radili na interijeru, poštujući zadatosti prostora. Sjećam se, čim smo prvi put ušli u prostor i čim smo vidjeli te visoke stropove, odmah sam zamislila knjižaru iz snova koja ima police do stropa na koje se penješ beskonačnim stubama… Takve su knjižare opisane u hrpi knjiga i filmova, i sve te slike i svi ti doživljaji iz knjižnica i knjižara koje smo posjetili su nam se uobličili u početnu ideju, od koje smo krenuli - prisjeća se Sibila Serdarević, napominjući kako su zajedno i u dogovoru radili na svemu, pretresajući svaku ideju kao da im život o njoj ovisi.

Boje, materijali, izvedba… Zajedno smo o svemu razmišljali, i čega god se jedan sjetio, davao bi drugom na uvid, odobrenje, komentar. S obzirom na to da smo prostor unajmili prije pandemije, potpisali smo ugovor i za podrumski prostor, koji se u istoj kvadraturi nalazi ispod knjižare, ali bez visokog stropa. Ideja je bila povezati ta dva prostora stubama. Dolje bi bio zastupljen klupski i ugostiteljski dio priče. Ipak, u hodu smo morali odustati od te ideje i prijeći na drugačije uređenje. Podrum je sada u funkciji skladišta, ali pripremamo se urediti ga i pronaći način da ga se koristi kao u prvoj ideji, da to postane jedan živi organizam… No, procesi se stalno mijenjaju zbog nepredvidivih vanjskih okolnosti na koje se moramo prilagođavati - pojašnjava Sibila Serdarević.

Zateknete li se u Frakturinoj novoj knjižari, kada skinete pogled s polica prepunih knjiga, podignite ga na strop. Čitav je strop knjižare oslikao Tomislav Buntak, slikar, dekan Akademije likovnih umjetnosti, predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnosti i dugogodišnji Frakturin suradnik. Strop je podijeljen na niše, u svakoj je po jedan crtež s mnoštvom likova.

image
Strop, koji je jedna od atrakcija ovog prostora, književnim je motivima oslikao Tomislav Buntak
Damir Krajac/Cropix
image
Strop, koji je jedna od atrakcija ovog prostora, književnim je motivima oslikao Tomislav Buntak
Damir Krajac/Cropix

Buntaka su ponajviše inspirirala djela klasične književnosti, a strop je oslikavao stotinjak sati.

Tu je mnoštvo ljudskih likova, životinja, bića iz bajki…

Počevši slijeva nadesno, naslikani su ljubavnici iz Dantea “koji plove na vjetru, nježno, nose se sa svojom sudbinom, prihvaćaju ju”, potom crtež inspiriran jednom pričom Miroslava Krleže u kojoj se spominju kristalna djeca, a sljedeći je crtež, pak, nastao na temelju knjige “Sto godina samoće” Gabriela Garcíae Márqueza. Prikazani su i ljubav, revolucija, Južna Amerika… Oslikani su i motivi iz knjige ruskog klasika Mihaila Bulgakova “Majstor i Margarita”. Buntak je na stropu Frakturine knjižare naslikao i prizor iz knjige “Legende o Kristu”, poznate švedske spisateljice i prve žene dobitnice Nobelove nagrade za književnost Selme Lagerlof, a na posljednjem su dijelu stropa, ili prvom, ovisno kako uđete, zmajevi.

Frakturina knjižara je upravo “preživjela” i Interliber u svom izmijenjenom, pandemijskom izdanju. Mega okupljanja na zagrebačkom Velesajmu ove godine, zbog loše epidemiološke slike, nije bilo.

- Koliko god smo se svi skupa nadali da će na kraju biti Interlibera, bilo je očito da to neće ići lako. Razmišljali smo u oba smjera i pripremali se kao da će Interlibera biti, ali i kao da ga neće biti. Zajednica nakladnika i knjižara na kraju je pokrenula platformu ‘Knjiga svima i svuda’, praćenu marketinškom kampanjom, što je pridonijelo vidljivosti toga da ove godine Interlibera nema u starom izdanju na koji smo navikli, ali ga zato ima u knjižarama. I zadnjih su godina knjižare bile aktivne u doba Interlibera, kako u fizičkim prostorima tako i putem web-shopova, gdje su ti interliberski popusti uvijek bili praćeni. Ove smo godine imali krovnu platformu u vidu ‘Knjiga svima i svuda’, no knjižari su se i dalje samostalno uključivali sa svojim akcijama koje su osmislili, na radost kupaca i čitatelja - završila je Sibila Serdarević, dodajući da su kupci i čitatelji bili sretni i takvim, izmijenjenim “pandemijskim Interliberom” i mogućnošću kupnje knjiga na popustima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 10:38