OBRAČUN DRAGE PILSELA S PROŠLOŠĆU Promocija 'Argentinskog romana' privukla visoke goste

ZAGREB - Obračun novinara i borca za ljudska prava Drage Pilsela s vlastitom desničarskom i antisemitskom prošlošću u autobiografskom "Argentinskom romanu", svojevrsnoj psihoanalizi njegova životnog puta koji ga je doveo do današnjih ljevičarskih i antifašističkih uvjerenja, predstavljen je večeras u Novinarskom domu.

Roman, objavljen u izdanju nakladnika Profil Knjige, svojevrsno je Pilselovo "oslobođenje", rekonstrukcija bremena naslijeđenih uvjerenja o Anti Paveliću, ustašama i NDH, koja su na njega prenijeli otac Adolf Zvonimir Pilsel, koji je u Argentini bio Pavelićev tjelohranitelj, te djedovi – gestapovac Jakov Pilsel i ustaški vojnik Erih Pavlinec.

Urednik knjige, književnik Miljenko Jergović istaknuo je kako tu nije riječ o klasičnoj biografiji ili memoarima u pravom smislu. "Ona je autorefleksija i to je ono što je za hrvatsko društvo i kulturu dragocjeno jer je izuzetno usamljeno i stoji protiv onoga što je masovno raspoloženje i 'duh nacije', koji je predugo i prečesto bio taj da se odsustvo tolerancije i razumijevanja za druge smatra jedinim obrascem hrvatskog patriotizma", kazao je Jergović.

Pogledajte tko je sve došao na promociju: predsjednik Josipović, ministar Mirando Mrsić....

Dodao je kako Pilsel u knjizi svojim životom pokušava reći da je moguć i jedan drukčiji, suprotan patriotizam. "Isto tako, ta je knjiga važna jer priča jednu od stotina tisuća hrvatskih emigrantskih priča koje nisu nikada ispričane. Paradoksalno, tim romanom Pilsel je postao glasnogovornik ljudi koji su gotovo do posljednjega njegovi neistomišljenici", istaknuo je Jergović.

Drago Pilsel, odgajan kao Carlos Zvonimir Pilsel i u skladu s uvjerenjima ekstremne hrvatske emigracije u Argentini, u mladosti je bio desničar, fašist i antisemit. Od djeteta i mladića odraslog na glorificiranju ustaške ideologije i mržnji prema Srbima i Židovima, čija je baka imala papigu koja je znala reći "Živio Ante Pavelić", postao je angažirani antifašist i danas jedan od najžešćih boraca za ljudska prava u Hrvatskoj.

Pilsel je večeras napomenuo kako je napisao tu knjigu na temelju istinitih događaja, bez preuveličavanja i izmišljanja, dobro promislivši, i to tek nakon više od četiri godine psihoterapije. "Pred vama je pokušaj da pišem o sebi, ali i poziv na jedinstvo koje nije tako teško postići. Svima želim kazati da su promjene o kojima se u knjizi govori moguće i potrebne. Znao sam da će sve skupa imati smisla samo ako budem iskren 'do boli' i nadam se da ovo nije kraj već tek početak", poručio je.

Odvjetnica Dafinka Večerina osvrnula se na Pilselov aktivizam na području ljudskih prava. "On je plemenit, hrabar i neobičan čovjek koji je posvetio život za istinu i jednakost svih ljudi, zbog čega je puno puta napadan, izbacivan i dovođen pred sud. Ali, nikad nije odustao", kazala je Večerina, koja ga je nekoliko puta i zastupala.

O knjizi i njezinu autoru govorio je i rektor Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku Peter Kuzmič koji je kazao kako je Pilsel čovjek koji "pokreće druge i budi pozaspale". "U knjizi je razvidna Pilselova teološka evolucija i duhovna transformacija: put od Ante Pavelića u Argentini do Titova groba, taj je put trebalo prevaliti", kazao je Kuzmič.

Osim o svojem preobražaju, Pilsel u knjizi govori i o suočavanju s odlaskom oca, koji je napustio obitelj kada je Drago imao 10 godina. Sljedeći su se puta vidjeli tek 25 godina kasnije. Godine 1991. u Domovinskom je ratu izgubio brata, o čemu također svjedoči u knjizi. Među brojne epizode iz Pilselova života sadržane u "Argentinskom romanu" uvršten je i fikcionalni intervju s Vladom Gotovcem napisan na 13. obljetnicu njegove smrti, "razgovor" s Isusom iz Nazareta.

Njegovo predstavljanje privuklo je večeras u Novinarski dom u Zagrebu brojnu publiku, a nazočio mu je i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Drago Pilsel (1962.) novinarstvom se bavi od 1979. Jedan je od osnivača HHO-a, podpredsjednik Savjeta Saveza antifašista RH. Član je, među ostalim, hrvatskog P.E.N. centra, Hrvatskog društva pisaca, Koalicije za REKOM, Centra za mirovne studije itd. Radi kao novinar i vanjsko-politički komentator i kolumnist za brojne hrvatske i inozemne medije, a čest je gost komentator radijskih i televizijskih emisija.

Godine 1999. COPE Radio iz Madrida proglasio ga je najboljim stranim dopisnikom (za pokrivanje NATO-va bombardiranja Srbije), kao i dvaput Hrvatsko novinarsko društvo. Nositelj je Spomenice i medalje Domovinskoga rata.