Odabrano pet finalista natječaja za književnu nagradu [email protected], za 50.000 kn bore se Šnajder, Ferić, Perišić, Lujanović i Sejranović

U uži krug za devetu književnu nagradu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. za najbolji hrvatski roman objavljen u 2015. ušli su romani Doba mjedi, Slobodana Šnajdera, Na osami blizu mora Zorana Ferića, Područje bez signala Roberta Perišića, Oblak boje kože Nebojše Lujanovića i Tvoj sin Huckleberry Finn Bekima Sejranovića, a ime ovogodišnjeg dobitnika 50 tisuća kuna vrijedne nagrade bit će objavljeno 14. studenoga.

Kako se ističe u priopćenju, njih je, vodeći se jedinstvenim stavom - "neće se tražiti manje loš tekst" - u iznimno dobroj konkurenciji među gotovo rekordnih 56 prijavljenih naslova izdanih u prošloj godini odabrao žiri koji su činili književna kritičarka i publicistica Katarina Luketić, prevoditeljica Ursula Burger, kazališni redatelj Ivica Buljan te pisci i kritičari Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović.

"Kad je dobra godina za romane, kao što je to bila 2015., odabir finalista proces je pomnijega seciranja samoga tkiva teksta. Samo zadovoljstvo da ne tražimo tekst koji je manje loš od nekoga drugog može biti zavodljiv, ali dugo iskustvo čitanja izmamljuje osmijeh i nadu: još ima autora koji umiju stvoriti djelo u kojem je sadržan uvjerljiv odraz našega vremena ili sudbine, u kojemu riječi pobuđuju estetski doživljaj i potiču nas na samopropitivanje, pa naposljetku i onu staru, danas patetičnu misao da je roman kruna književnosti i istinski Gesamtkunstwerk", ističe se u obrazloženju tportalova stručnog žirija.

Obrazlažući uvrštenje Ferićeva romana "Na osami blizu mora" među pet finalista, žiri ističe kako je taj "zamalo i lektirni autor" novim romanom "potvrdio svoj prestižan status među štovateljima lijepe književnosti".

"'Na osami blizu mora' (V.B.Z.) nije tek puki 'hommage' nekoć popularnim dalmatinskim galebovima, muškarcima koji su iz koristoljublja i samodokazivanja zavodili turistkinje, nego otvara univerzalna i bolna pitanja o tome tko je doista turist, a tko domorodac. Koliko god priča o galebovima bila sentimentalna, Ferić je brutalnim zaokretima sudbine junaka stvorio svijet u kojem pojedinačni 'izbori' ostaju neriješeni na fonu zadanosti okoline i karaktera", stoji u obrazloženju.

Na drugoj strani, Slobodan Šnajder ispisao je ep o povijesnim i životnim gubitnicima, o generacijama u kojima se odnos između privatne/skrivene i javne/službene povijesti uzdiže na razinu motiva iz grčke tragedije, napominje žiri.

"U 'Dobu mjedi' (TIM press) autor je uspio dokumentarnost i istraživanje upisati u romanesknu strukturu kao prirodan dio obiteljske kronike namjesto da bude, što je često slučaj, samo 'tumor' književnoga teksta. Usto, inovativna i stilski pomno dotjerana naracija glasu pripovjedača daje uvjerljivost sveprisutnosti, a grafički i bojom izdvojena usporedna misao Nerođenog iskošena je perspektiva onkraj očekivanog", dodaje.

Kako tranzicija i naslijeđe socijalizma još mogu biti zanimljivi ako se prebace dijelom u polje nadrealnog, pokazao je Robert Perišić u romanu "Područje bez signala" (Sandorf), smatra nadalje žiri.

"Imperativ poduzetništva i podzemno kolanje međunarodnog kapitala rezultirali su svojevrsnom utopijom: obnovom radničkoga samoupravljanja u tvornici turbina, u neimenovanoj ali obližnjoj nam i poznatoj zabiti. Duhovito, ironično i naposljetku groteskno, Perišić u višeslojnoj ali čvrstoj priči smiono prikazuje s jedne strane misaoni društveni eksperiment koji ima brojne posljedice, a s druge globalizaciju na djelu: u ljudima i njihovim sudbinama, u društvima koja su dominantna ili podređena, u umjetnosti koja je ili lokalna ili svjetska", ističe.

"Premda Bekim Sejranović ponovno ispisuje priču o svom djetinjstvu u Bosni, odnosima u tzv. disfunkcionalnoj obitelji i njenu preživljavanju u prepoznatljivom nam 'bosanskom' modu, emigraciji i balkanskom (ne)snalaženju u skandinavskom društvu, ipak je uspio iznaći intrigantnu pripovjednu struju: 'Tvoj sin Huckleberry Finn' (V.B.Z.) je roman rijeke/ceste u kojem arhetipski Junak kreće na putovanje u kojem će se – kroz razne nevolje, ugroze, kušnje – raspasti i ponovno sastaviti u samospoznaji. Pravi je to hard-boiled roman, zgusnutih doživljaja i emocija", stoji nadalje u obrazloženju.

U knjizi "Oblak boje kože" (Fraktura) Nebojša Lujanović u četiri fabularna toka, po mišljenju žirija, "distancirano ali suvereno, ispisuje svjedočanstvo o bivanju Drugim, o bivanju manjinskim, o bivanju nepovlaštenim, upućeno uranjajući u zajednicu Roma koja doživljava rasap tradicionalnih vrijednosti i kodova ponašanja, dok se u novima ne snalazi".

Dobitnik ovogodišnje tportalove književne nagrade Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. bit će poznat 14. studenog te će mu na svečanoj dodjeli pripasti nagrada u vrijednosti od 50 tisuća kuna, a finalisti će dobiti tablete Lenovo.

Tportalova književna nagrada Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. dodijeljena je dosad osam puta, a žiri je svake godine birao između pedesetak romana. Prošle godine nagradu je dobio Zoran Malkoč za roman "Roki Raketa".