Marjane Satrapi

Ono što sam ja proživjela sada živi omladina. Nisam se vratila u Iran 22 godine. To je velika cijena koju treba platiti

Marjane Satrapi

 John Macdougall/Afp/Profimedia/John Macdougall/Afp/Profimedia
U Hrvatskoj je ‘Perzepolis: priču o jednom djetinjstvu‘ objavila Fibra. Marko Šunjić kaže: ‘uvijek ću ga iznova štampati jer to je strip veći od stripa‘

Originalni crno-bijeli crteži iz "Perzepolisa", hvaljenog i nagrađivanog grafičkog romana Marjane Satrapi koji prikazuje djetinjstvo iranske djevojčice tijekom i nakon islamske revolucije 1979. godine, ovog mjeseca bit će ponuđeni na prodaju u londonskom Sotheby‘su. Na online aukciji naći će se četrdeset i četiri lista iz umjetničke knjige istaknute francusko-iranske autorice stripa, redateljice i književnice, s procjenom od 4000 do 6000 funti za svaki.

Tim povodom u razgovoru za Guardian Satrapi, rođena 1969 u Iranu, a danas s pariškom adresom, otkrila je da se na taj korak odlučila kako bi financirala svoj idući projekt. Opisujući umjetnička djela kao "čudovište u mom ormaru", Satrapi je rekla da je "vrijeme da krene dalje". Odluku o prodaji donijela je prije šest mjeseci, u trenutku kada, kako je kazala, nije mogla ni zamisliti da će to biti u kontekstu nevjerojatnih scena koje danas gledamo u Iranu. Također, rekla je da su današnji prosvjednici "prekrasni i inspirativni".

"Povijest se ponavljala u prosvjedima koji su zahvatili cijelu zemlju. Ono što sam ja proživjela sada živi omladina. Nadam se da će situacija ići prema nečem lijepom što se zove sloboda i demokracija. A velika razlika u odnosu na moje vrijeme je što dečki nisu bili s nama. Ljepota je sada u tome što su dječaci i djevojčice zajedno. To je ono što mi daje nadu, kao i osjećaj velike tuge zbog svog ovog nasilja. Nema ništa ljepše i inspirativnije od njihove hrabrosti." Otkrila je i da se zbog stvaranja "Perzepolisa" nije mogla vratiti u zemlju svog rođenja i djetinjstva. "Nisam se vratila u Iran 22 godine. To je velika cijena koju treba platiti. Ali riskirati život na ulici puno je veća žrtva."

"Perzepolis" je objavljen je 2000. godine na francuskom, vrlo brzo postao je međunarodni bestseler i smatra se modernim remek-djelom u kojem njegova autorica kombinira političku povijest i memoare. Autobiografski prikaz djetinjstva autorice doveo je, piše Guardian, u pitanje zapadnjačke predodžbe o iranskoj povijesti i društvu te kombinirao intimno i komično pripovijedanje s društvenim, političkim i duhovnim pitanjima. 2004. godine objavljen je drugi dio, "Perzepolis 2", a 2007. strip je adaptiran u animirani film nominiran za Oscara. 2019. uvršten je na Guardianov popis 100 najboljih knjiga 21. stoljeća.

Stručnjak za suvremenu i bliskoistočnu umjetnost u Sotheby‘su Ashkan Baghestani u najavi aukcije ističe kako je "Perzepolis" neosporno remek-djelo, fenomen koji je nadišao granice i uspostavio strip kao književni žanr sam po sebi.

"Svaka od ovih stranica posveta je povijesti Irana, ali i svakom djetetu koje je odrastalo u vrijeme sukoba. Ne mogu zamisliti relevantniji rad u tako teškom vremenu kao što je sada u Iranu."

U Hrvatskoj je "Perzepolis: priča o jednom djetinjstvu" objavila prije deset godina izdavačka kuća Fibra Marka Šunjića u 600 primjeraka. Šunjić kaže kako su dosad objavljena tri izdanja tog stripa i da neće dopustiti da bude rasprodan. "Uvijek će ga iznova štampati jer to je strip veći od stripa, djelo koje treba biti dostupno svakoj generaciji. Klinci iz njega mogu puno toga naučiti." "Perzepolis" se, kako otkriva, prodaje prema usmenoj predaji. "Ne reklamiramo ga, prodaje se usmenom predajom i steklo je kultni status. Iz godine u godinu postoji stalan interes za njim. To je knjiga koja daje nadu u život."

Sama Marjane Satrapi bila je, kako je svojedobno priznala, "potpuno iznenađena" uspjehom knjige. "Mislila sam da to nitko neće objaviti, da ću napraviti 10 primjeraka za svoje prijatelje. Kad je objavljen, pomislila sam OK, možda će ga kupiti 300 ljudi. Ali odjednom je postao fenomen."

Stvaranje tog stripa bilo je, kako je rekla, "redovnički posao". "Morate biti poput redovnika koji živi u samostanu potpuno sam, a u isto vrijeme morate biti izuzetno opsjednuti. Nikada nisam mislila prvo da sam redovnica, a drugo da sam opsjednuta. No, onda sam otkrila - o da, ja sam opsjednuta redovnica."

U uvodu "Perzepolisa" Marjane Satrapi donosi kratku povijest Irana te ističe, među ostalim, kako je Iran bio bogata zemlja čije su bogatstvo i geografski položaj prizivali napade: Aleksandra Velikog, arapskih susjeda sa zapada, turskih i mongolskih osvajača. "Iran je često bio pod stranim jarmom. No, perzijski jezik i kultura othrvali su se tim osvajanjima. Osvajači su se asimilirali u tu snažnu kulturu i na neki su način i sami postali Iranci."

U dvadesetom stoljeću, piše autorica, započelo je međutim novo razdoblje u povijesti Irana.

"Reza-šah odlučio je modernizirati i pozapadniti zemlju, no istovremeno je u njoj otkriven novi izvor bogatstva: nafta. S naftom je došla još jedna invazija. Zapad, osobito Velika Britanija, vršio je snažan utjecaj na iransko gospodarstvo."

Od islamske revolucije, pak, zaključuje Satrapi, ova drevna i velika civilizacija povezuje se jedino s fundamentalizmom, fanatizmom i terorizmom. "Kao Iranka koja je više od polovice svog života provela u Iranu znam da je ta predodžba daleko od stvarnosti. To je razlog zbog kojeg mi je bilo toliko važno stvoriti ‘Perzepolis‘. Vjerujem da ne valja čitav narod suditi po nedjelima nekolicine ekstremista. Također ne želim da budu zaboravljeni Iranci koji su izgubili živote u zatvorima braneći slobodu, koji su poginuli u ratu protiv Iraka, patili pod nizom represivnih režima, bili prisiljeni napustiti svoje obitelji, pobjeći iz domovine, pasti u zaborav. Treba oprostiti, ali nikad ne treba zaboraviti."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:45