ZAGREB - Hrvatsko društvo pisaca podupire inicijativu skupine talijanskih intelektualaca koji su Švedskoj akademiji predložili da se Nobelova nagrada za književnost dodijeli Predragu Matvejeviću.
Šezdesetak talijanskih pisaca, novinara, umjetnika i kulturnih djelatnika nedavno su Švedskoj akademiji predložili da se Nobelova nagrada za književnost dodijeli Predragu Matvejeviću, međunarodno proslavljenom autoru "Mediteranskog brevijara" objavljenog 1987. i prevedenog na francuski, talijanski i brojne druge jezike.
Predsjednik Hrvatskog društva pisaca Nikola Petković kaže kako je Matvejević ozbiljan kandidat te podsjeća da je tu inicijativu pokrenuo Umberto Eco, a u djelo proveo književnik i kritičar Claudio Magris.
"Matvejević je u svom pisanju između egzila i azila kodirao novi termin, geopoetiku, koncept u kojemu ne vidi pjesnika kao onoga koji mora iz nečega kreirati sadržaj, nego osluškivati poruke podneblja o kojem govori, a koji mi ne čujemo", kazao je Petković za Hinu.
"Još prije petnaest ili dvadeset godina on je vidio nešto što se tek počelo artikulirati u aktivnom diskursu politike zapada, upozoravajući da Europa nisu samo Bruxelles, London ili Pariz, nego i Lampedusa", ustvrdio je.
Kao jednu od Matvejevićevih posebnosti Petković ističe skromnost. "Magris je u svom pismu za nominaciju zaoštrio tu temu, ustvrdivši da skromnost nije dobra kada se u njoj pretjera, no kod Matvejevića ona pokazuje kako ne moraš nužno biti bukač da bi se tvoj glas čuo", napomenuo je.
U pismu kandidature stoji kako je Matvejević sinteza Europe i Istoka koja se očituje u Mediteranu i njegovoj povijesti, u njegovu životu, njegovoj obitelji, književnom i publicističkom djelu, u vrijeme željezne zavjese te se u njemu nalaze sve etničke pripadnosti, sve vjere, nacionalnosti i kulture koje danas kao i jučer, svi žele transformirati u razlog za sukob.
"Cijelo Matvejevićevo djelo, ali posebno njegov 'Mediteranski brevijar' podsjeća na te navodne razlike pokazujući, možda kao nitko dosad, koliko one pripadaju svima nama, mijenjajući ih tako u razloge za suživot, obogaćivanje, razmjenu", ističe se.
Među predlagateljima su novinar i pisac Pino Aprile, sveučilišni profesor i pisac Nicolo Carnimeo, novinarka i književnica Giulia D'Angelo, pisac Fabio Fiori i novinar i pisac Fabio Pozzo.
Predrag Matvejević (1932.) u rodnom je Mostaru pohađao osnovnu i srednju školu. Studij romanistike počeo je u Sarajevu, a završio u Zagrebu. Doktorirao je 1967. na Sorbonni komparativnu književnost i estetiku i na istom sveučilištu je 1994. obranio i habilitaciju za redovnog profesora.
Od 1959. do 1991. predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega se preselio najprije u Francusku, a potom u Italiju. Na Sorbonni (Paris III, Sorbonne nouvelle) je predavao na Odsjeku za opću i komparativnu književnost, a od 1994. je redovni profesor slavistike na Rimskom sveučilištu La Sapienza. Bio je gostujući profesor na nizu sveučilišta, a na mnogima je dobio počasne doktorate.
Postupak nominacija za Nobelovu nagradu počinje u rujnu kada povjerenstvo Švedske akademije za dodjelu nagrade za književnost šalje pozive za nominaciju na adrese 600 do 700 pojedinaca i organizacija koji imaju pravo predložiti svojeg kandidata.
Kandidature moraju stići do kraja siječnja, a tada povjerenstvo predaje Akademiji popis nominiranih. U travnju počinje postupak odabira dobitnika nagrade čije se ime objavljuje u listopadu.
Švedska akademija ne objavljuje imena nominiranih jer se po statutu Nobelove zaklade ne smije otkrivati informacije o nominacijama, ni privatno ni javno idućih pedeset godina, a zabrana se odnosi i na nominirane i na nominatore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....