Počele su kladionice za Nobela za književnost: neki se pitaju hoće li Akademija imati hrabrosti nagraditi ovog autora

Ovogodišnja laureatkinja ili laureat Nobela za književnost bit će proglašen u četvrtak, u 13 sati. Do tada, kao i svake godine, mnogi nagađaju i klade se čiji će opus ovaj put nagraditi Švedska akademija u Stockholmu.

Među ostalima, spominje se ime kineske spisateljice Can Xue. Mnogi misle kako su velike šanse da bi njezin eksperimentalni stil, utopijski i distopijski nadrealni svjetovi koje stvara, pisanje koje uspoređuju s Kafkom mogli biti nagrađeni Nobelom. U to, doduše, dojam je da u to više vjeruju književni teoretičari negoli kladionice. Šanse joj umanjuje i činjenica da je Nobel za književnost u Kinu otišao relativno nedavno: 2012., kada ga je dobio Mo Yan.

Mnogi tražeći ovogodišnjeg dobitnika gledaju izvan zapadnog kulturnog kruga, uvjereni da tako radi i Švedska akademija. "Mislim da će to biti žena iz jezične zone izvan Europe", komentirao je za AFP Bjorn Wiman, urednik kulture u utjecajnim švedskim dnevnim novinama Dagens Nyheter.

Švedska akademija ne iznosi u javnost uži izbor imena, pa su kladionice i pretpostavke često jako daleko od imena stvarnog dobitnika. Književnim krugovima Stockholma kruži ime australskog romanopisca Geralda Murnanea, antiguansko-američke spisateljice Jamaice Kincaid, spominje se i kanadska pjesnikinja Anne Carson, Mađar László Krasznahorkai, Rumunj Mircea Cărtărescu, na kladionicama kao da su oduvijek i Ngũgĩ wa Thiong‘o, kenijski autor, japanski spisatelj Haruki Murakami, sirijski pjesnik Adonis, pa i Salman Rushdie, čiji je i sam život materijal za roman.

Anne Carson je, nakon što su nagradu u nekoliko posljednjih godina dobile Louise Glück i Annie Ernaux, možda trenutno slabo izgledno ime za laureatkinju, kažu da bi to bio suviše sličan izbor.

Gledajući rasprave na nekima od foruma na kojima čitatelji biraju svoje favorite, ima i onih koji su na listu uvrstili Dubravku Ugrešić.

No, Nobel se ne dodjeljuje posthumno. Nažalost, Dubravka Ugrešić, čije se ime u kontekstu Nobela spominjalo i proteklih godina, dobitnica mnogih važnih nagrada i autorica bitna opusa, tu nagradu nikad neće dobiti. Baš kao ni Ismail Kadare koji je također preminuo ove godine.

Puno je onih koji nagađaju da će ove godine nagradu dobiti književno ime iz Azije i da će Akademija nagraditi autoricu. U tom se kontekstu spominju i vijetnamska književnica i disidentkinja Duong Thu Huong te Yōko Tawada, japanska spisateljica koja živi u Berlinu te piše na japanskom i njemačkom jeziku.

Neki se pitaju hoće li Akademija imati hrabrosti nagraditi Rushdieja koji je od 1989., zbog romana "Sotonski stihovi" kojim je navukao bijes muslimanskih fundamentalista zbog "bogohuljenja" te mu je ajatolah Homeini izrekao neopozivu smrtnu osudu (fetvu), natjeran na skrivanje. No, posljednjih desetak i više godina živio je prilično javnim životom, držao predavanja u javnosti, predstavljao svoje knjige. Sve do ljeta 2022., kad je u Americi na književnom festivalu napadnut nožem.

Lani je nagrađen Jon Fosse, najpoznatiji norveški dramatičar nakon Henrika Ibsena. U tadašnjoj anketi na službenim stranicama Švedske akademije, na pitanje jesu li pročitali išta Fosseovo, gotovo je 90 posto ispitanika odgovorilo da nije. Možda i stoga što je Fosse dugo pisao drame, a tek se poslije posvetio romanima.

U nas je do lani bio slabo prevođen i krajnje rijetko izvođen dramatičar. U posljednjih godinu i pol Ljevak je objavio više njegovih djela, u prijevodu Muniba Delalića "Septologiju I-II: Drugo ime" i "Septologiju III-V: Netko sam drugi", Vesna Salomonsen prevela je "Jutro i večer", "To je Ales" i "Isijavanje". Disput je objavio "Majku i dijete" (prijevod s njemačkog i engleskog Dubravko Torjanac), Filipid je objavio izabrane drame, knjigu "Netko će doći" (prijevod Munib Delalić).

Nakon dugo vremena Fosse je lani postavljen i na hrvatsku pozornicu, slučaj je htio da je premijera drame "Majka i dijete" u Istarskom narodnom kazalištu u Puli, u režiji Matije Ferlina, bila samo nekoliko dana prije nego što je autor proglašen nobelovcem. Prije toga izvođen je krajnje sporadično.

Dramu "Varijacije o smrti" u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) davno je postavila Nenni Delmestre, "Noć pjeva pjesme svoje" u Zagrebačkom kazalištu mladih režirao je Dino Mustafić, a u Varaždinskom HNK Dario Harjaček postavio je "Majku i dijete".