U sedamdesetoj godini

Preminula je Hilary Mantel, dvostruka dobitnica prestižne nagrade Booker, autorica ‘Vučje jazbine‘

Hilary Mantel

 David Hartley/Shutterstock Editorial/Profimedia/David Hartley/Shutterstock Editorial/Profimedia
Zagovornike Brexita držala je ‘nezrelim, licemjernim, podmuklim i često smiješnim oportunistima‘. Kritizirala je i britansku monarhiju i britansku vlast

Hilary Mantel, dobitnica nagrade Booker, i prva žena koja je dva puta dobila ovu nagradu, umrla je u dobi od sedamdeset godina, potvrdio je njezin izdavač. U izjavi njezin izdavač je rekao: "Srce nam je slomljeno zbog smrti naše voljene autorice, Hilary Mantel. Naše misli su s njezinim prijateljima i obitelji, posebno s njezinim suprugom Geraldom. Ovo je razarajući gubitak i možemo samo biti zahvalni što nam je ostavila tako veličanstven opus."

Britanska je autorica, njezin rad uključuje osobne memoare, kratke priče i povijesnu fikciju. Dvaput joj je dodijeljena nagrada Booker, prva za roman "Wolf Hall" ("Vučja jazbina") iz 2009. godine, fiktivni prikaz uspona Thomasa Cromwella na vlast na sudu Henrika VIII, a drugi za roman iz 2012. godine "Privedite tijela" koji je kod nas izišao 2013. u izdanju V.B.Z.-a. Zaključak njezine trilogije, The Mirror and the Light, objavljen je 2020. uz brojne pohvale kritike, postao je bestseler beletristike i uvršten je na dužu listu za nagradu Booker 2020. Wolf Hall je bio izmišljeni prikaz uspona Thomasa Cromwella na vlast na dvoru Henrika VIII. Na istraživanju je radila godinama.

V. B. Z. je o knjizi objavio: "Wolf Hall Hilary Mantel uzbudljiv je, dinamičan, maestralno napisan povijesni roman smješten u tudorsku Englesku, u vrijeme vladavine kontroverznoga kralja Henrika VIII. Donoseći istovremeno, kroz fikcionalnu biografiju državnika Thomasa Cromwella, prvog grofa od Essexa, snažan i opčinjujuć bildungs-narativ, detaljan prikaz dvorskih intriga kao i svakodnevnog života širokih slojeva te dojmljivo skicirani okvir “velike“, političke povijesti onodobne Europe, Wolf Hall je vjerojatno najkompletniji, vrhunski roman epohe; najbolji dokaz da je žanr još uvijek itekako živ, suvremen i uzbudljiv. Engleska prve polovine šesnaestog stoljeća zemlja je visoke kulture i velikih renesansnih umova, ali i država koju tresu ratovi, bolesti i politička previranja, a bliži joj se i vjerski raskol: zbog nekonvencionalne Henrikove ženidbene politike engleska crkva odvaja se od Rima, a prijete i ozbiljne vanjskopolitičke posljedice. Meštar Cromwell, nekada kovački sin, vuče sve konce; pomno nadzire kraljeve romanse. Nemoguće je predvidjeti gdje će njegove spletke u ime Engleske odvesti kraljevstvo, ali i čitatelja…"

Mantel je objašnjavala da je Cromwellov specifični svjetonazor bitno obilježen vremenom u kojem je živio, baš kao i društvenom pozicijom koju je imao, među ostalim činjenicom da je dugo bio trgovac luksuznom robom u Italiji. Zadnji dio trilogije nije posvećen Cromwellovom padu, većim dijelom govori o njegovom konačnom usponu da bi naposljetku ukratko ispričao o njegovom vrlo naglom padu.

Rođena je u Derbyshireu 1952. godine, studirala je pravo na London School of Economics i Sveučilištu Sheffield.

Radila je kao socijalna radnica i živjela je u Bocvani i Saudijskoj Arabiji prije nego što se sredinom 1980-ih vratila u Veliku Britaniju. Udala se za geologa Geralda McEwana 1972. godine. Par se kasnije razveo, ali su se ubrzo ponovno vjenčali.

Nakon što je proveden Brexit, Mantel koja je po baki i djedu bila irskog podrijetla, odlučila je tražiti irsko državljanstvo, kako je kazala, "postati ponovo Europljanka".

Zagovornike Brexita držala je "nezrelim, licemjernim, podmuklim i često smiješnim oportunistima". Kritizirala je i britansku monarhiju i britansku vlast.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 07:15