U regionalizaciji enciklopedistike netom najavljeno izdanje Enciklopedije hrvatskog zagorja predstavlja pravi preokret.
Logikom pojave ona se nastavlja na već objavljenu Istarsku enciklopediju i Zagrebački leksikon, kao što je obznanio Mladen Klemenčić, leksikografski savjetnik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u razgovoru za novi Globus.
Zagorje se upravno proteže Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom i Zagrebačkom županijom. U njemu je, u Lepoglavi niknulo žarište dijelom zanemarene pavlinske kulture i civiliizacije.
Pomoćno sredstvo
No, baš kao što je zlato i bogatstvo reda pavlina odnijeto u Budimpeštu u XVIII. stoljeću, tako je s njim otišla i memorija tzv. zagorske kulturne matice. U nekom doživljaju hrvatskog identiteta Hrvatsko zagorje, taj čudesno lijepi, pretežno ruralni i vinorodni kraj godinama ostaje zapostavljen i zanemaren.
U najboljem slučaju, Hrvatsko zagorje je - pomoćno sredstvo. Ljudevit Gaj samo se “slučajno” rodio u Krapini. Varaždin je “slučajno” bio jedno vrijeme glavni grad feudalne Hrvatske itd. Lakše je Zagorce opisivati kao korisnike vinca nego kao mudre ljude koji su opstali u svijetu samo zahvaljujući svome radu.
Zagorska enciklopedija rodila se na poticaj književnika Božidara Brezinščaka Bagole, koji je svojedobno izazvao književnu senzaciju svojim autobiografskim prozama o napuštanju crkvenog zvanja i prelasku u “civilstvo”. Brezinščak, poslije i političar, ujedno je, uz Klemenčića, suurednik Enciklopedije hrvatskog zagorja. Kako će njih dvojica “lokalizirati” primjerice Josipa Broza Tita i Franju Tuđmana? To će se tek vidjeti, zato što je ovaj posao “još u pelenama”, kako je izjavio Klemenčić.
Dakako, Leks će se pri izradi nove enciklopedije koristiti briljantnom zalihom koju je stvorila Hrvatska enciklopedija i druga izdanja te Kuće. Natuknice će se po mnogo čemu razlikovati od istih u postojećim enciklopedijskim izdanjima ili u Hrvatskom općem leksikonu, kome je Klemenčić bio urednikom.
Sastavlja se abeceda
U njima će prevladavati “dodana lokalna vrijednost”, a “maksimalno će se smanjiti opći dio”. Upravo određivanje ove i ovakve ravnoteže presudit će dobrobiti cijelog pothvata. S time što je odnos lokalnog i globalnog, pa i na ovakvoj enciklopedističkoj, hrvatskoj razini jedan od osjetljivijih problema suvremenosti.
Dok se još sastavlja abecedarij najavljene zagorske Enciklopedije, treba podsjetiti da je Zagrebački leksikon predstavljao svojevrsni leksikografski novum. Bila su tražena žarišta zagrebačke duhovnosti, kulture i gospodarstva. Kako primijeniti isto načelo na Hrvatsko zagorje. Kako napisati natuknicu o Krležinoj baki Goričanec iz Varaždina? Bilo kako, pojava ove ideje i nadati se, doskora, Enciklopedije mogla bi dati odgovarajuće dostojanstvo zemlji kmetova, težaka, seljaka i radnika.