10. vRIsak

'PRSA U PRSA' SENKA KARUZE Angažirani prosvjed u obranu otočkih, ljudskih vrijednosti

 Bruno Konjević / HANZA MEDIA

RIJEKA - Viški književnik Senko Karuza boravio je u četvrtak u Rijeci, gdje je kao gost 10. riječkog festivala autora i sajma knjiga vRIsak predstavio svoju zbirku priča "Prsa u prsa", najavljenu kao angažirani prosvjed u obranu otočkih, ljudskih vrijednosti koji istodobno funkcionira kao literarni dnevnik nestajanja jednog svijeta.

Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika MeandarMedije, a uvodno ju je u Book caffeu Dnevni boravak predstavio urednik Miroslav Mićanović.

"Kad govorimo o Karuzinu pisanju, uvijek govorimo o njegovu iskustvu, a ja bih rekao da je to iskustvo nešto drugačijega sastava; to nije iskustvo onoga koji zna kakav je svijet, već je tu riječ o naporu da se unutar tog nekog poznatog i dramatičnog iskustva iznova piše nove priče, i da se unutar svog vlastitog iskustva otkriva uvijek nešto novo, tu sretnu razliku koja se zove borba za slobodu, za duh koji može pisati i misliti drugačije od onoga nego što nam svijet govori", rekao je Mićanović.

Istaknuo je kako je riječ o autoru čije se pripovjedačko "ja" na neki način uvijek odupire onome što očekujemo od mediteranske književnosti, "ali se jednako tako odupire i onome što očekujemo od književnosti koja bi morala biti, i koja jest ratoborna u osvitu robovlasničkog turizma".

"Za Karuzu, bez obzira na to kako se mijenjaju vanjski i unutarnji neprijatelji, svaka je priča borba s oblikom i s jezikom. Njegova najnovija zbirka ima dio zagovaranja jednog svijeta koji se mijenja i nestaje pred našim očima, a u tim mijenjanjima i nestajanju jednako sudjelujemo i mi koji mislimo da ga zagovaramo", poručio je.

Senko Karuza (1957.) do sad je objavio knjige priča "Busbuskalai" (1997.), "Ima li života prije smrti" (2005.), "Tri krokodila" (s Brankom Čegecom i Miroslavom Mićanovićem, 2005.), "Vodič po otoku" (2005.), knjigu sabranih proza "Teško mi je reći" (2007.) i "Kamara obscura" (2010.).

Priče su mu uvrštene u razne antologije, preglede i izbore te prevedene na desetak jezika. Osnivač je Multimedijalnog mobilnog centra za istraživanje alternativnih načina preživljavanja na malim i pučinskim otocima, te direktor Književnog festivala Mare, Mare. Objavljivao je u mnogim novinama i časopisima, a njegova knjiga "Prsa u prsa" zbirka je od stotinjak kolumni koje je objavio u časopisu Mare.

Glavni urednik MeandarMedije Branko Čegec napomenuo je kako Karuza u toj knjizi nastavlja i produbljuje svoju "priču o otoku".

"Priča o otocima njegova je tema koja se na neki način produbljuje i u idejnom smislu razvija do dimenzija koje na neki način prelaze u jednu hibridnu formu. U ovom slučaju to je forma koja je inicijalno krenula kao kolumna u časopisu More, sada pretočena u zbirku priča, odnosno, ona tu funkcionira kao standardna kratka proza", rekao je Čegec.

Knjiga je najavljena kao zbirka poetsko-deskriptivnih priča o otoku koje čine kaleidoskop osebujnog otočkog života u kojemu se autorovo kolektivno "mi" sudara s Drugima, odnosno, ne-otočanima.

Karuza je rekao kako se ta knjiga zapravo nastavlja na njegovu prethodnu zbirku "Kamara obscura", s tom razlikom da je ona bila vodič po nekim neodređenim otocima, dok je "Prsa u prsa" sastavljena od 100 priča o konkretnim otocima.

Svoju opsesiju otocima duhovito je objasnio izjavom kako "Ljudi s kopna misle da je raj na otocima, a mi s otoka mislimo da je raj na drugim otocima".

Na Karuzinu opsesivu temu otoka osvrnuo se i urednik i pisac Roman Simić. Kazao je kako je riječ o piscu koji sa svakom svojom pričom "otključa nešto važno u nama", osvaja prostor u srcima čitatelja, a čije se "otočko" ne tiče samo Mediterana, nego stanja čovjeka, stanja pojedinca.

"U njegovim knjigama nije riječ samo o otoku – Karuza nam na najbolji mogući način pokazuje koliko je otok svugdje, u svakom od nas, koliko smo mi sami otoci, na kakvim pustim otocima živimo", rekao je Simić.

"Kratka priča svijet otključava na beskrajno mnogo različitih načina. Karuza je pronašao način da na pola stranice, stranicu ili dvije, ispriča i pokaže cijeli jedan svemir, zaokružen, savršen i odijeljen od svega drugoga nekim oceanom, baš kao otok. Njegov opus pokazuje da je hrvatska kratka priča fantastična, i da se po svemu može mjeriti s ponajboljim svjetskim kratkopričašima", ocijenio je.

Karuza je jedan od stotinjak autora, umjetnika i kritičara koji sudjeluju u 50-ak događanja jubilarnog 10. vRIska, koji se ove godine održava od 31. svibnja do 10. lipnja s fokusom na temu "Književnost između egzila i azila".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 12:24