Ruskog pisca kojeg su pokušali ubiti i kojem je zabranjen ulazak u BiH objavljuju i u Hrvatskoj

Suvremeni ruski pisac, jedan od onih umjetnika kod kojih je uputno dijeliti opus od njegovih političkih stavova, Zahar Prilepin, čovjek neobične biografije, u subotu je ranjen u napadu auto-bombom u Nižnjenovgorodskoj oblasti. Za napad je Moskva optužila Ukrajinu i Zapad.

47-godišnji Prilepin obrazovanjem je lingvist, nekoć televizijski voditelj i novinski urednik, nekad davno radio je i kao izbacivač u noćnim klubovima. U Rusiji je donedavno uvažavan i od režima i od književne kritike. Osim što je, kritika ocjenjuje, pisao dobru knjiženost, Prilepin je čovjek militarističkih pogleda, politički odavno aktivan, borio se u ratu u Čečeniji, a od 2014. često je bio aktivan među proruskim snagama u Donjecku.

Svojevremeno mu je zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu, u Banja Luci je trebao sudjelovati na književnoj manifestaciji Kočićev zbor gdje su mu namjeravali uručiti Orden Njegoša prvog reda, odlikovanje koje je dobio od predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Zaustavili su ga na graničnom prijelazu Rača, nakon provjere putovnice zabranjen mu je ulazak u zemlju. Policija je zaključila da predstavlja prijetnju za sigurnost i međunarodne odnose Bosne i Hercegovine.

Prilepin je prije desetak godina bio gost beogradskog sajma knjiga, a u Bosni i Hercegovini boravio je ranije, kad je u Višegradu srpski prijevod romana "Manastir" dobio nagradu Ivo Andrić.

Roman "Manastir" u hrvatskoj je u prijevodu Ive Alebića objavljen prije dvije godine.

Hrvatski izdavač "Manastira", urednik i vlasnik izdavačke kuće Sandorf, Ivan Sršen komentira: "Za taj je roman, među ostalim, Prilepin prije desetak godina dobio i ruskog Bookera, "Manastir" je u doba kad je objavljen u Rusiji proglašen jednim od najboljih suvremenih ruskih romana. Prilepin je kao pisac visoko cijenjen i od kritike i od publike, a "Manastir" je bio uvršten u projekt Sto slavenskih romana u koji se izdavačka kuća Sandorf uključila prije šest, sedam godina, a koji vodi udruga Foruma slavenskih kultura iz Ljubljane."

U projekt Sto slavenskih romana uključeno je deset slavenskih zemalja, svaka bira deset ponajboljih romana iz suvremene nacionalne književnosti.

Izdavači koji su u projektu s liste od stotinu romana odlučuju što će objaviti. Tako je Sandor uz Prilepina objavio "2017." Olge Slavnikove, "Komo" Srđana Valjarevića i "Intimo" slovenske autorice Gabriele Babnik.

"Što se tiče Prilepina, kao i svih ostalih, vodili smo se kriterijem zanimljivog romana. U "Manastiru" se bavi čistkama iz ranog sovjetskog perioda. Ja kao izdavač nemam želju ulaziti u Prilepinove političke agende.

Ali, nažalost ponekad javna uloga pisca preuzme potpuno njegov identitet, pa i njegovo pisanje. Prilepinove političke kontroverze su eskalirale do krajnjih granica. Hoće li on dalje objavljivati i što će pisati ne znam. Iskreno nije da me baš puno zanima.

Kao čitatelja i izdavača me zanima dobra književnost. Što se tiče romana "Manastir" nije mi žao što smo ga objavili.

Ja sam ga prvo čitao na slovenskom, jer tamo je prije objavljen. Preveden je i na engleski. Nisam čitao ostatak Prilepinova opusa. "Manastir" je odlična knjiga, imala je i dobru recepciju u Hrvatskoj. Taj se roman ne bavi suvremenim trenutkom i tu se ne osjeća Prilepinov politički angažman. "Manastir" omogućava jedno zanimljivo čitanje ruske povijesti koje je možda nedostajalo u literaturi. Izvan literature to su druge stvari. Kao izdavač ne bih ni komentirao stvari koje su izvan književnosti.", kaže Ivan Sršen.