'SAMO SREĆA, NIŠTA DRUGO' Hrvoje Hitrec objavio romansirani životopis Nikole VII. Zrinskog

ZAGREB - Novi povijesni roman hrvatskoga književnika Hrvoja Hitreca "Samo sreća, ništa drugo - Romansirani životopis Nikole VII. Zrinskog" objavila je zagrebačka nakladna kuća AGM.

Nikola VII. Zrinski bio je hrvatski ban i pjesnik, brat Petra Zrinskoga, ističe nakladnik i dodaje kako je Nikola bio isusovački đak, koji nakon školovanja s bratom Petrom odlazi u posjet papi Urbanu VII.

Naglašava kako nakon punoljetnosti braća dijele imanje, a njihove utvrde i dvorci, objektivno su hrvatski dvorovi. Svakodnevica im je borba s Osmanlijama, a nakladnik napominje kako je upravo ta svakodnevica temelj Hitrecova romana "Samo sreća, ništa drugo".

Nakladnik ističe kako Nikola u stanci između bitaka piše na mađarskom jeziku poznato djelo "Jadranskoga mora sirena" te dodaje kako u tom spjevu slavi Sigetsku bitku iz 1566. i svoga pradjeda sigetskoga junaka Nikolu Šubića Zrinskog.

"Autor Hitrec, oslanjajući se na povijesne činjenice, doista prati život tog jedinog stvarnog hrvatskog dvora, svakodnevicu od kuhinje do radionica i odgoja djece", piše nakladnik i dodaje kako istodobno prati probleme s katoličkom Europom koja obećava pomoć na granicama i uglavnom zaboravlja obećanja.

Podsjeća kako se Nikola VII. borio oružjem i diplomacijom te napominje kako je legendu o njemu prekinulo nesretno, a mnogi smatraju i sumnjivo, stradanje u lovu.

Nit vodilja djela, smatra nakladnik, sadržana je u naslovu romana, nastalom prema latinskoj poslovici "Sors bona, nihil aliud", koju je Nikola VII. izabrao za svoje geslo.

Nakladnik podsjeća kako se Hitrec zadnjih godina posvetio pisanju povijesnih romana. Dodaje kako je romanom "Što Bog dade i sreća junačka" romansirao doba bana Josipa Jelačića dok je u epistolarnom romanu "Špilberg" oživotvorio lik baruna Trenka.

Suvremeni hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist Hrvoje Hitrec rođen je u Zagrebu 1943. Posebno je poznat po svojim brojnim knjigama za djecu i mladež. Bio je glavnim urednikom humorističnoga lista Kerempuh, ravnatelj kazališta Trešnja te prvi glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije a potom ministar informiranja u Hrvatskoj vladi.

Najveću su popularnost doživjeli Hitrecovi Smogovci, priča o odrastanju djevojčica i dječaka, u pet knjiga. Po njima je napravljena tv-serija. Hitrec je autor i drugih romana, kako za djecu "Eko Eko", "Humandel", tako i za odrasle "Ur", "Pustinjakov pupak", "Ljubavi na crnom baršunu" te troknjižje "Kolarovi" koje prate sudbinu zagrebačke obitelji kroz cijelo 20. stoljeće.