U SKLOPU ‘BRDO KNJIGA‘

Stipe Božić i Alan Čaplar predstavili monografiju o hrvatskim planinama i planinarenju

Alan Čaplar i Stipe Božić

 Ronald Gorsic/Cropix
Festival koji spaja planine i književnost otvorilo je predstavljenje dvojezične monografije koje su izdali Hrvatski planinarski savez i Hanza Media

Povod knjige "Planine"/"Mountains" 150 je obljetnica organiziranog planinarstva u Hrvatskoj, obljetnica jedne od prvih planinarskih organizacija u svijetu, točnije devete, rekao je uvodno na svečanom predstavljanju velike monografije u samoborskom Centru za mlade Bunker, u sklopu festivala "Brdo knjiga", alpinist, član HGSS-a, pisac, autor brojnih dokumentaraca te jedan od njenih urednika Stipe Božić. Kako je do objavljivanja došlo, objasnio je pred prepunom dvoranom:

"Imao sam i prije kontakata s Hanza Medijom na knjizi ‘San o Everestu‘, a onda je pala ideja; zašto mi ne bi, kako je već obljetnica, napravili jednu monografiju u dogovoru s Hrvatskim planinarskim savezom, koja bi slavila to naše druženje s planinama. Vi možete otići tko zna gdje i posjetiti i popeti se na ne znam kakve širine i visine, u ne znam kakve dubine se spustiti, ali ako niste donijeli priču onda je to zaludu. Jednom kad nas ne bude, jedino što iza nas ostaje je priča, a ova priča nešto je zaista jedinstveno u svijetu i ja sam ponosan da smo mogli Alan i ja te Hrvatski planinarski savez to nekako ukoričiti, jer knjiga je nešto što ostaje, nešto što možete dotaknuti, s čim možete pričati i kada ste sami i uvijek se njoj vraćati. To je medij koji je, čini mi se, najtrajniji".

image

Alan Čaplar i Stipe Božić potpisuju knjige

Ronald Gorsic/Cropix
image
Ronald Gorsic/Cropix
image

monografija Planine

Ronald Gorsic/Cropix

Planinar, planinarski publicist, vodič, instruktor, urednik, a ujedno i glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Alan Čaplar, također urednik ovoga dvojezičnog izdanja jednostavnoga naslova - "Planine", koje su zajedno objavili Hrvatski planinarski savez i Hanza Media, pažnju je skrenuo upravo na simboliku toga naslova. Naime, prva hrvatska planinarska knjiga, roman Petra Zoranića iz 1536. godine, podsjetio je Čaplar, nosio je isti naziv.

Cilj ove monografije bio je, nastavio je Čaplar, "na sažet i pregledan način predstaviti naše planine, a onda i naše planinarstvo i njegovu tradiciju kojom se u Hrvatskoj trebamo i možemo ponositi".

Knjiga koja simbolično ima 150 kartica teksta te je objavljena povodom već spomenute 150. obljetnice okuplja tri dijela. Prvi govori o planinama, drugi o razvoju planinarstva, a treći o dosezima i postignućima u alpinizmu, speleologiji, školovanju članstva, zaštiti prirode, putovima, objektima i drugome.

Prošloga je vikenda u Paklenici održana i glavna skupština Europske unije planinarskih saveza, kojoj je Hrvatski planinarski savez povodom spomenute obljetnice bio domaćin.

"Ta je knjiga bila naš dar svim delegatima koji su iskazali oduševljenje i ljepotom i raznolikošću naših planina, ali i tom iznimnom planinarskom tradicijom koja je sažeta u ovoj knjizi", otkrio je Čaplar dodavši da će "Planine" biti odličan dar kako Hrvatima koji ne poznaju naše planine i planinarstvo, tako i mnogim pojedincima iz inozemstva koji bi naše planine voljeli upoznati.

Hrvatska je, ponovio je Čaplar, svoje planinarsko društvo dobila još 1874. godine, kao deveta nacija u svijetu, te "već tada bila, u skladu sa svjetskim i europskim trendovima, među vodećima, što se potvrđuje i kroz ovu knjigu".

Prvo planinarsko društvo Alpine Club osnovano je u Londonu. Inicijator i začetnik planinarstva u Hrvatskoj bio je, pak, pripovijeda Čaplar, profesor matematike sa Sveučilišta u Grazu i strastveni istraživač dinarskih planina Johannes Frischauf, koji je prilikom dolaska u Ogulin razgovarao s hrvatskim književnicima Budom Budisavljevićem te Vladimirom Mažuranićem i njima predložio osnivanje Hrvatskog planinarskog društva po uzoru na ono u Beču.

image

Milan Majerović Stilinović, Nina Obuljen Koržinek

Ronald Gorsic/Cropix
image

Vedran Mlikota

Ronald Gorsic/Cropix
image

Stipe Božić

Ronald Gorsic/Cropix

Naše planinarsko društvo, koje danas broji 40 000 članova, od svojih je početaka, dodao je Čaplar, bilo istraživačko i gotovo prirodoslovno, a osnivači su bili profesori, akademici, prirodoslovci, istaknuti književnici kojima je planinarstvo bilo "metoda za upoznavanje nepoznate Hrvatske".

Kako festival "Brdo knjiga" spaja planine i književnost, Čaplar je od pisanih tragova o planinarstvu naveo onaj najstariji - spomenicu Hrvatskog planinarskog društva, izdanu 1884. godine, povodom desete obljetnice. Ovaj autor brojnih članaka, koji je prvi članak za časopis Hrvatski planinar napisao s petnaest godina, a urednikom postao sa samo 21. godinom, nije propustio spomenuti niti navedeni časopis, koji je počeo izlaziti 1898. godine pod uredništvom poznatog prirodoslovca Dragutina Hirca. Dugovječni urednik ovoga časopisa bio je Željko Poljak, čiji su tekstovi te istraživanja korišteni i pri pripremi ove knjige.

"Znate li ijedan časopis koji izlazi u Hrvatskoj od devetnaestog stoljeća do danas?", apostrofirao je Čaplar koji smatra da planinarska književnost do festivala "Brdo knjiga" možda i nije bila dovoljno vrednovana, iako planine mnogim ljudima služe kao "inspiracija" .

Značaj naših planina naglasio je i Božić, koji je i sam, kaže, rođen između planina.

"Prvo što sam ugledao i što mi je zaklanjalo obzor bile su planine. Prvo što su me učili je da su planine prepreka. Planine i jesu u povijesti bile prepreka, ali su bile i utočište jer se osvajačima tamo bilo teže uputiti", rekao je Božić napomenuvši da su još u mitovima i legendama iz davnina ljudi svoja božanstva i svetosti postavljali na vrhove planina te da su ljudi planine štovali jer su one "nešto što je veliko i što čovjeka čini malim".

Progovorio je i o ponosu koji mu stvara HGSS - služba koju naziva "servisom društva". Ponosan je i na njihovu krilaticu: Pomoć; bilo kome, na bilo kojemu mjestu i u bilo koje vrijeme. Referirao se tako na pitanja laika poput onoga: "Zašto spašavate onog Čeha u japankama? To je samo mit, objašnjava Božić dodajući da su takvi slučajevi iznimno rijetki.

"Kada bi mi išli analizirati, pazite, koga ćemo...hoćemo li ovoga u japankama, hoćemo li onog...nikoga ne bi spasili", inzistira Božić te priznaje da mu je srce puno kada vidi da svaki dan "skačemo odmah, bez analiza, bez čekanja 48 sati da se nekog proglasi nestalim i spašavamo ga, tražimo ga, čupamo ga iz jama, iz stijena, ne samo naših stijena i naših jama, nego i iz Njemačke, Turske i bilogdje da se nađemo. To je naš ponos. Mi ćemo se uvijek zalagati da ovo naše volonterstvo ostane i taj duh pozitivnosti naspram potrebe spašavanja ostane i razvija se što više".

Večerašnji glazbeni gosti festivala "Brdo knjiga" bili su članovi grupe Pavel koji su otpjevali i odsvirali pjesmu prigodna imena - Everest. Nakon predstavljanja monografije "Planine" posjetitelje su očekivali potpisivanje knjiga, ali i drugi sadržaji, koji se nastavljaju i narednih dana. Predstavljanju knjige prisustvovala je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2024 20:59