Sve što ste ikada htjeli znati o popu, rock’n’rollu ili jazzu

ZAGREB - Trend objavljivanja knjiga o popularnoj glazbi, prisutan na zapadu već desetljećima, a na hrvatskom tržištu započet snažnije tek prije nekoliko godina, na sreću publike zainteresirane za takva izdanja ne jenjava. Dapače, čini se kako se, uz prijevode kvalitetnih (auto) biografija svjetski popularnih izvođača, sve više domaćih autora upušta u rabotu promišljanja povijesti, sadašnjosti i budućnosti popularne glazbe.

World music almanah

Jesen 2010. donijela je šest novih naslova, a u pripremi za objavljivanje tijekom iduće godine su biografije AC/DC, Brucea Springsteena i Patti Smith, autobiografije “Life” Keitha Richardsa i “Miles” Milesa Davisa, world music almanah Ilka Čulića te zbirka tekstova gore potpisanog, pod radnim naslovom “Rock 21. stoljeća”, mahom objavljenih u posljednjih deset godina u Jutarnjem listu.

100 najvažnijih albuma

Bombastično promovirana knjiga “Bez rocka trajanja”, osobni je pogled kritičara, diskografa i promotera Anđela Jurkasa na 100 po njemu najvažnijih albuma hrvatske i jugoslavenske rock, pop, zabavne i etno glazbe. Jurkas je pretežito zabavan, na momente i lucidan, no ponekad zna i zahiriti, slijedeći tok svijesti. Srećom, ne “promašuje ceo fudbal” pa se s njegovim konstatacijama čovjek uglavnom može složiti čak i ako njegov izbor doista treba smatrati osobnim, a ne objektivnim izborom najkvalitetnijih albuma YU i CRO pop-rocka. Pristup “100 albuma od 100 izvođača”, doduše, dao je zanimljivu širinu Jurkasovom pokušaju “glazbenog dešifiranja Balkana”, a zgodni su i osvrti kolega kritičara, glazbenika, režisera o uvrštenim albumima. Pomalo blogerski složena knjiga o rocku na balkanskim gudurama ima svoju atraktivnost. Legitimno je i zapitati se koliko ima smisla u istu knjigu staviti Sexu, Šabana, Fosile i Čorbu, ali ovo je Balkan pa možda i ima.

Kanca poput strojnice

Tko je ikada diskutirao ili debatirao s nekadašnjim glazbenim kritičarem, DJ-em, menadžerom, a danas pretežito marketinškim maherom Ozrenom Kanceljakom, taj zna da Kanca priča u rafalima, poput strojnice. Otprilike tako, poput mitraljiranja lijevo i desno, pa čak i po nekim od svojih bivših poslova (posebice onaj u ZAMP-u) i stavova, Kanceljak u knjizi “Milion - nož u leđa”, opservira povijesni pregled, sadašnjost i budućnost glazbene industrije. Ovo nije dubinska analiza, nego zabavna konstatacija stanja stvari u hrvatskoj i svjetskoj glazbenoj industriji. Peckavi komentari o tome zašto hrvatska glazbena scena i industrija ne znaju izvesti hrvatsku glazbu na svjetsko tržište, zašto bi glazba mogla ili morala postati “nova komunalija” , zašto klape ne uspijevaju na svjetskom tržištu, uglavnom stoje. S nekim Kanceljakovim tezama malo se teže složiti, posebice s onom koliko su Gibonni i Valjak pridonijeli rušenju HDZ-a prije deset godina ili uvođenju interneta u hrvatska kućanstva.

Paul Lester u pravi je čas “ispekao”, a V.B.Z. promptno objavio kratku, ali oštroumnu i vibrantnu biografiju “Lady Gaga: U potrazi za slavom” kojom je precizno detektiran put nekadašnje opskurne starlete iz njujorških disco-punk klubova do planetarno najpopularnije pjevačice, kao i to zašto je ona “real deal” popularne glazbe.

Put od londonskog psihodeličnog undergrounda Londona u drugoj polovici 60-ih do jednog od najvećih rock sastava koji su ikada hodali Zemljom, pedantno, smireno i kroz stotine izjava suvremenika i suradnika te članova benda oslikao je Mark Blake u “Kad svinje polete”, do sada najboljoj biografiji Pink Floyda. Zanimjivo štivo za sve poklonike Floydovaca, no ako želite dublji uvid u život najgenijalnijeg, ali i najluđeg Pinkića - Syda Barretta - morat ćete posegnuti za knjigom “Crazy Diamond” M.Watkinsona i P. Andersona. Barretovo ludilo i praskozorje Pink Floyda najzanimljiviji su dijelovi i knjige “Kad svinje polete”.

Jazz za kraj

Zanemarite na tren da je gore potpisani uredio biografiju Ramonesa “Američki bend” Jima Bessmana. Eto, ja vam tu knjigu neću preporučiti, nego ću citirati Markya Ramonea koji je nedavno i u hrvatskom eteru naveo Bessmanov “Američki bend” kao “najbolju knjigu o Ramonesima”, barem dok, veli Marky, “sam ne napišem svoju priču o Ramonesima”.

I za kraj ovog pregleda, malo jazza. Marljivi promotor i kroničar jazza Davor Hrvoj ukoričio je niz intervjua s poznatim jazz glazbenicima iz cijeloga svijeta. Ovo je tek prvi dio, a iduće godine izlazi drugi dio “sabranih intervjua”. Vrijedno štivo za svakog poklonika jazza.