Teslina i Masarykova ulica u Zagrebu dobivaju nove nazive? ‘Ma, to je samo na dva dana‘

Dana 11. studenog u 18 sati u restoranu Vinodol (prva točka Magistrale; Ulica Nikole Tesle 17) u sklopu Festivala Zagreb, grad poezije održava se Otvaranje Jadranske magistrale u Zagrebu, u znaku Tina. Sudjeluju Ksenija Prohaska, Sara Stanić, Sara Renar, Goran Grgić, Antonija Stanišić Šperanda, Nikša Marinović, Iva Visković, Vesna Tominac Matačić, Nina Romić, Jelena Galić, Dimitrije Simović, Irena Šekez Sestrić, Dragan Damjanović i Goran Matović, autor događanja.

Ideja Festivala je oživiti i spojiti Ujevićeve ulice i gostionice, Teslinu i Masarykovu, u kojoj se nalaze ili su se nalazili: Vinodol, Pula (preimenovana), Korčula, Vis (zatvoren), Dingač (zatvoren), Kazališna kavana (obnovljena) i Blato (preimenovano). Program je, kaže Matović, zamišljen kao urbano hodočašće Tinovim ulicama od gostionice do gostionice.

Kako najavljuju; "Svaka gostionica domaćin je kratkog scenskog događanja koje kreiraju poznate umjetnice i umjetnici kao posvete Ujeviću, njegovim suvremenicima i njegovu vremenu. Događaj je zamišljen kao postajna drama. Nakon obilaska mjesta Ujevićevih bivših gostionica, program završavamo u Tinovoj gostionici Blato u kojoj ćemo drugi festivala održati tradicionalni program Sjećanje na Tina. Na dva dana preimenovat ćemo Teslinu i Masarykovu ulicu u Ulicu Tina Ujevića. Na današnje ulične ploče, kao i na kućne brojeve živih, preimenovanih i ugašenih gostionica postavit ćemo makete novih uličnih ploča dizajniranih u duhu Ujevićeva vremena. Preko puta Blata (sada La Riserije), gdje je nekad bio antikvarijat, postaviti ćemo ploču Antikvarijat".

Masarykova ulica

Lucija Ocko/Cropix

"U kavani Tin je u raju svojega pakla. U prostoru svoje slobode i svojeg životnog teatra. Tina je privlačio duh kavane. Kao mjesto bijega u teatar života", priča Gorab Matović te dodaje:

"U festivalskim ulančavanjima gradskih gostionica, kavana i sjećanja na pjesničke velikane gradimo posvetu piscima i prostorima koji su oblikovali duh hrvatske kulture. To je ujedno i posveta mitologiji grada koji nestaje. Grad je promijenio lice. Daleko smo dogurali, Blato je postalo La Riseria. Zato je važno sjećanje na Zagrebačku magistralu. Na Tina i njegovo doba. Sjećanje na nevidljivi grad.

Našim programima spajamo vremena i umjetnike raznih poetika i umjetničkih disciplina.Nastojimo povezati žive, aktivne gostionice s onim ugašenim i zaboravljenim... Vremena i mode se mijenjaju. Stil se gubi. Kavane žive i preživljavaju kao neka vrsta urbanog otpora. Nekada je grad intelektualno živio u kavanama. U njima se skupljala politička i umjetnička opozicija.

Kulture se mjere poletom stiha. Koncentracijom na živi jezik poezije. Ovo je prigoda za osvajanje neformalnih mjesta za Riječ. Za probrani govor koji čeka. Za novu kristalnu kocku vedrine".

Program traje tri dana sveukupno.