U Hrvatskoj je izašao novi roman slavnog Nobelovca, prati prve poljupce, alkoholna i nikotinska iskustva, dječačke tučnjave

Roman Jona Fossea "Netko sam drugi" prati "slikara imena Asle koji živi samotnim životom u Dylgji i komunicira još samo sa susjedom Åsleikom. Još jedan slikar Asle živi u Bjørgvinu, i obojica Aslea, prijatelji i dvojnici, vode različite verzije istog života. Prvi priprema božićnu izložbu u Galeriji Beyer u Bjørgvinu i na cesti pronalazi drugog Aslea, alkoholičara, onesviještenog u snijegu i odvodi ga u bolnicu".

"Netko sam drugi" "veličanstveni je hipnotički roman o prirodi ljubavi, umjetnosti, Bogu, alkoholizmu, prijateljstvu i prolasku vremena. To je i roman o smrti, ali i o tome kako je to biti živ – o toplini psa u krilu, o užitku samotne automobilske vožnje ili okusu kajgane sa slaninom. Septologija je remek-djelo norveške, nordijske, europske i svjetske književnosti", poručuju iz Ljevaka, koji je roman izdao u prijevodu Muniba Delalića te nastavljaju:

"U romanu ‘Netko sam drugi‘ Jon Fosse pripovijeda Asleov dječački i tinejdžerski život: obiteljski život sa šutljivim ocem i majkom zanovijetalom, prvi poljupci, alkoholna i nikotinska iskustva, dječačke tučnjave i sudjelovanje u amaterskim rock-bendovima, a potom odlazak na školovanje u veći grad, gdje će se dvojica Aslea prvi put susresti prije upisa na Umjetničku akademiju u Bjørgvinu. Ondje će Asle upoznati i zaljubiti se u svoju buduću suprugu Ales".

Netko sam drugi

/Jon Fosse

"Fosse dotiče najdublje osjećaje s kojima se svatko suočava od samog početka života – tjeskobu, nesigurnost, pitanja života i smrti – i u tom smislu on doseže daleko. ", kaže, pak, predsjednik Nobelova odbora za književnost Anders Olsson.

Jon Fosse rođen je 1959. u Haugesundu (Norveška). Studirao je književnost na Sveučilištu u Bergenu. Na Sveučilištu u Hordalandu predavao je kreativno pisanje. Povremeno je radio kao novinar i urednik. Piše prozu, poeziju, drame, eseje, kratke priče i knjige za djecu. Debitirao je 1983. godine romanom Crveno, crno.

Prva Fosseova drama "I rastati se nećemo nikada" premijerno je izvedena 1994. godine. Napisao je više od četrdeset drama koje su prevedene na pedeset jezika. Danas je jedan od najizvođenijih svjetskih dramskih pisaca i najpoznatiji norveški dramatičar nakon Henrika Ibsena.

Fosseovi romani prevedeni su na više od dvadeset jezika, a osobito su čitani "Jutro i večer", "To je Ales", "Melankolija 1" i "Melankolija 2" te "Septologija", a on se danas smatra jednim od najvažnijih živućih svjetskih pisaca. Djela su mu dobila brojne književne nagrade u Norveškoj i inozemstvu. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2023. godine.