‘U stihu ‘Prisiljen da razmišljam/Ja shvatio sam sve‘ Prljavog kazališta sadržana je sama srž hrvatske duhovnosti‘

"Prisiljen da razmišljam", nova knjiga autorskog dvojca Perić i Pletenac, koji je svoje teorijsko znanje već potvrdio dvjema esejističkim uspješnicama ("Ne možeš ti to" i "Priručnik za ekstremiste"), zamišljena je kao niz psihoanalitičko teorijskih ogleda o po(i)etici hrvatske popularne glazbe.

Naslov knjige referira se na pjesmu "Heroj ulice" Prljavog kazališta, a oslanja na uvjerenje autora da je u stihu "Prisiljen da razmišljam/Ja shvatio sam sve" sadržana sama srž hrvatske duhovnosti, koja u svom munjevitom uzletu nije zaobišla ni rock and roll.

Riznica hrvatske popularne glazbe čuva brojne primjere onoga što Nijemci zovu "nedobrovoljnim humorom", tako da će se multidisciplinarne analize velikim dijelom posvetiti upravo ovom segmentu tekstualnog stvaralaštva. Osim toga, jedna od dominantnih tema knjige je u globalnom kontekstu neuobičajena generacijska diskrepancija između hrvatske publike te glazbenika koje slušaju, kao i međugeneracijski otpori koji pripadnike određenih dobnih ili društvenih skupina nukaju na specifične glazbene preferencije – primjerice, današnja popularnost "cajki" koja se može razumjeti kao dijalektički nastavak kontrakultura kao što je bio pun.

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, prevođenjem i novinarstvom. Radio u više javnih glasila, obrađujući teme iz kulture, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode objavljivao u Hrvatskoj i inozemstvu. Uvršten u više književnih antologija. Član Hrvatskog društva pisaca i Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Zagrebu.

Boris Perić

Cropix/

Tomislav Pletenac

Neja Markicevic/Cropix/Cropix

Tomislav Pletenac rođen je 1967. godine. Studirao je na Tehničkom fakultetu u Mariboru, gdje je stekao zvanje inženjera informatike. Nakon toga studirao je te diplomirao etnologiju i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. radi kao znanstveni novak na istoj ustanovi, a nakon stečenih zvanja magistra te doktora etnologije, postaje docent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta. Danas je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti.