Cormac McCarthy, čije su nihilističke i nasilne priče o Americi i njezinim granicama i postapokaliptičnim svjetovima dobile nagrade i filmske adaptacije, preminuo je u utorak u dobi od 89 godina.
McCarthy, za kojega mnogi smatraju da je najveći američki pisac nakon Ernesta Hemingwaya ili Williama Faulknera, s kojima ga se ponekad uspoređuje, umro je prirodnom smrću u svom domu u Santa Feu u Novom Meksiku, navodi se u izjavi izdavača Penguin Random House koja navodi njegovog sina Johna McCarthyja.
Malo poznat u prvih 60-ak godina svog života, oduševljene recenzije za djelo "Svi lijepi konji" iz 1992. - prve u njegovoj "graničarskoj trilogiji" koja uključuje i kasnije knjige "Križanje" (1994.) i "Gradovi ravnice" (1996.). - sve su to promijenile.
Po knjizi je snimljen film, kao i po kasnijima "Nema zemlje za starce" iz 2005. i "Cesta" iz 2006. za koju je osvojio Pulitzerovu nagradu.
"Nema zemlje za starce" duboko je uznemirujući kriminalistički roman o poslu s drogom koji je pošao po zlu, a brzo je adaptiran u film Joela i Ethana Coena koji je 2007. osvojio Oscara za najbolji film.
Također, njegov roman "Krvavi meridijan", koji nije bio toliko zamijećen 1985. godine kad je objavljen, često se spominje kao jedan od najvećih u povijesti američke književnosti.
McCarthyja se nije moglo vidjeti na crvenom tepihu. Bio je vrlo povučen čovjek, gotovo nikad nije davao intervjue. Dopustio je rijetku iznimku za Oprah Winfrey 2007.
Mnogi poznati pisci opraštaju se od velikana pisane riječi, a posebno su odjeknule riječi Stephena Kinga koji je napisao:
- Bio je možda najveći američki romanopisac mojeg vremena. Ostavio je iza sebe veliki opus, doživio je pozne godine, ali svejedno ga oplakujem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....