ŽIŽEK: 'Treba postaviti pitanje kako je došlo do izbjegličke krize. A rješenje nije u tome da se Europa potpuno otvori izbjeglicama'

ZAGREB - Filozof Slavoj Žižek rekao je u subotu navečer kako ga je uvijek fascinirala ideja da se malo promijeni original tako da se, primjerice, promijeni kraj, i sve se odmah postavlja u drugo 'svjetlo', te posvjedočio kako ga je ta ideja 'vodila' i u pisanju drame "Antigona".

Žižek, kojega se često naziva "najopasnijim filozofom Zapada" predstavio je u subotu navečer u svečanome foajeu zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) svoju dramu "Antigona" koju je napisao u suradnji s Filozofskim teatrom HNK-a. Za svoju prvu dramu Žižek je odabrao Sofoklovu Antigonu - tragični lik koji se opire pravilima, a koja je, prije njega privlačila mnoge filozofe, uključujući Platona, Hegela i Kierke­gaarda. Knjigu je objavila nakladnička kuća Fraktura, koja je s HNK i organizirala predstavljanje knjige, a taj događaj je, već tradicionalno kada je riječ o Žižeku, okupio brojnu publiku koja je htjela čuti Žižekova stajališta ne samo o knjizi, već i aktualnim pitanjima poput izbjegličke krize, koju je Žižek 'dotaknuo' i na predstavljanju knjige i najavio kako će upravo o toj temi, a ne o "Antigoni", kasnije govoriti na Filozofskome teatru HNK-a.

Žižek: naš pojam autentičnog originala je ideološki lažan

Obrazlažući svoju ideju koja ga je vodila u pisanju "Antigone", filozof je ocijenio da je lažan naš pojam autentičnog originala, te da je prva lekcija kada je riječ o autentičnost ta da nema autentičnog originala. S tim u vezi spomenuo je film "Atanurjuat, brzi trkač" koji pripovijeda staru inuitsku (eskimsku) legendu koju su snimili kanadski Inuiti 2001. godine. Redatelj Zacharias Kunuk je odlučio promijeniti kraj te legende i zamijenio izvorni pokolj time da svi sudionici "umru pomirljivim svršetkom". Podsjetio je kako je tada "jedan kulturno osjetljivi novinar, naravno naša bijela budala, optužio redatelja da je postupio na komercijalan, holivudski način, umjesto da se drži autentične priče".

Redatelj je pak, rekao je Žižek, uzvratio novinaru kako je baš on kulturni rasist jer ispripovijedati priču uvijek na novi način, napisati nove situacije, to je naša autentična tradicija, a ideja nekog autentičnog originala je vaša zapadna projekcija, moja kultura to ne poznaje.

Traženje mogućih varijacija, istaknuo je, uvijek je za njega bilo fascinantno i čak je pomislio, dodao je Žižek, "kako su možda najveća varijacija u tome smislu posljednje riječi Isusa Krista". Pri tomu, smatra, problem je kako te riječi riječi tretirati, a za njega "nešto najopsenije s tim učinili su Franco Zeffirelli i Mel Gibson koji su pokušali 'razvrstati' neku linearnu priču". Žižek pak smatra da je jedino autentično rješenje "čitati tih sedam posljednjih Isusovih riječi kao superpoziciju - i ovo i ono, a uopće nije pravilan način tražiti originalnu riječ". Ponovio je da je to upravo bila ona ideja koja ga je vodila u razmišljanju kako danas trebamo postupiti s velikim arhetipskim likovima, da zamilsimo drukčiji scenarij.

Izbjeglička kriza - glavno je postaviti pitanje kako je do nje došlo

Tu je ideju objasnio i na danas aktualnom izbjegličkom pitanju, rekavši kako bi prva pozicija bila ona Antigonina autentična humanitarna priča - Europa se treba otvoriti izbjeglicama, treba biti sućutan, a Kreontova reakcija bila bi pak ona mađarskoga premijera Viktora Orbana - mi branimo granicu i Europu. Žižek pak, ustvrdio je, smatra kako su lažne obje te pozicije, uz napomenu kako osobno ipak preferira onu liberalnu Antigoninu poziciju. Ali, smatra da je "nešto lažno u obje te pozicije" istaknuvši kako izbjeglički problem u osnovi nije humanitarni.

Ako se pak želimo ozbiljno konfrontirati s problemom izbjeglica, ocijenio je Žižek, treba postaviti pitanje kako je do toga došlo, a rješenje nije u tome da se Europa potpuno otvori izbjeglicama, već da se promijeni međunarodna politička i ekonomska logika funkcioniranja kapitala, jer to generira krizu.