Kustos Milovac: 'Neću se natjecati jer je sve već dogovoreno'

Snježana Pintarić na čelo zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti stigla je iz Muzeja Antuna Augustinčića u Klanjcu, gdje je do tada radila. Nije se u tom trenutku činilo da će na ovom mjestu dugo opstati. No, prošlo je 14 godina, a iza nje su tri i pol mandata, što kao ravnateljice, što kao v. d. ravnateljice. Da je odluka o ravnatelju kojim slučajem pod ingerencijom Ministarstva kulture, izvjesno je da Snježana Pintarić ne bi prošla.

U tom slučaju ne bi bio ključan njezin dosadašnji rad, o tome se ne bi ni raspravljalo, već bi se ministrica kulture Andrea Zlatar zasigurno pozivala na više puta izrečen stav da su dva mandata dovoljna na čelu jedne institucije. No, za odabir novog ravnatelja MSU Ministarstvo kulture nema ovlasti, niti je odluka podjednako na Gradu i Ministarstvu kao u slučaju zagrebačkog HNK, već ravnatelja na prijedlog Upravnog vijeća bira osnivač, a to je u ovom slučaju Grad Zagreb.

U tijeku je natječaj za novog ravnatelja MSU koji završava sutra. Neslužbeno doznajemo kako za sada nema drugih prijava osim one Snježane Pintarić, što se, naravno, može promijeniti do zaključenja natječaja.

Skeptični Milovac

Neki od potencijalnih kandidata otvoreno ističu da se nisu javili na natječaj jer ga smatraju unaprijed određenim. Među njima je i viši kustos MSU Tihomir Milovac čije se ime često spominjalo u kuloarskim umjetničkim krugovima . Zajedno s Nadom Beroš autor je i stalnog postava muzeja “Zbirke u pokretu”.

- Nisam se javio na natječaj niti namjeravam. Razmišljao sam o tome, no stekao sam dojam da je već unaprijed određeno tko će doći na to mjesto, a ja nisam želio biti samo kulisa - navodi Milovac.

Milovac za sada ne želi iznositi mišljenje o radu ravnateljice institucije u kojoj radi, no sigurno ćemo ga imati prilike čuti jer je on jedan od članova Upravnog vijeća koji bira novog ravnatelja.

Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika Milana Bandića, tvrdi, pak, kako nije istina da oni imaju svojeg favorita.

Članica Vijeća muzeja je jedna umirovljena profesorica povijesti umjetnosti, nepoznata javnosti, inače iz Skupštine grada gdje je ušla s liste gradonačelnika.

Treći član Upravnog vijeća je kipar Petar Barišić. Kako smo saznali, MSU je otkupio Barišićev rad u vrijednosti od 400 tisuća kuna. Kipar ne vidi problem u cijeloj situaciji.

- Da, od mene je otkupjen “Labirint” za 300 tisuća kuna. No, riječ je o kompleksnom radu koji sam izveo sa čak 18 pomoćnika u razdoblju duljem od dvije godine. Kada se sve doda i oduzme, ne možemo govoriti ni o kakvoj zaradi, dapače. Po toj sam ga cijeni prodao samo zato što ide u muzej, inače bi bio mnogo skuplji. Rad je i fizički velik, tako da je zapravo plaćeno 80 eura po kvadratnom metru. Uostalom, djela nekih mladih umjetnika su otkupljena za slične cijene, takve cifre su se spominjale otkako sam ja u Vijeću - navodi Petar Barišić.

Ne smatra da je u Upravnom vijeću jer bi mogao imati naklonost prema ravnateljici. - Bio sam u istoj funkciji u Klovićevim dvorima, i smatram da sam dobro obavljao svoj posao, pa da su me zato i pozvali. Svi su stalno nezadovoljni onim ili ovim odabirom, a kad ih netko pozove da svojim radom promijene nešto, ne žele se odazvati. Ja sam se odazvao - kaže.

Kritike zbog promocija

Snježana Pintarić zasigurno nije vodeći teoretičar umjetnosti, no bilo bi nepravedno reći da je financijski nespretna; naime, svaku svoju godinu završi na nuli. Dobar se dio ove nule pokriva raznim promocijama pa je bilo mnogih internih kritika među umjetnicima kada je, primjerice, Jelena Rozga pjevala u muzeju na promociji nekog automobila.

Osim toga, njezini kritičari, koji žele ostati anonimni, smatraju da program nije dostojan ove institucije. Često se spominje kako i nema novaca za otkupe djela mladih umjetnika zato što su troškovi zgrade veliki, za što, doduše, nije odgovorna ravnateljica. Famozni leksan od kojeg je napravljena fasada, navodno, i dalje otpada sa zgrade. Dodatnih problema koji se guraju pod tepih, smatraju naši sugovornici, čitav je niz. Do kraja godine od većih izložbi gledat ćemo samo Vojina Bakića.

No, ravnateljica se s kritikama ne slaže. Muzej je, kaže, zaživio u Novom Zagrebu, i u nepune četiri godine, navodi, posjetilo ih je više od pola milijuna ljudi. Kaže i kako su stavke održavanja zgrade u potpunosti odvojene od namjenskih sredstava koje dobivaju za otkup, a sredstva za otkupe smanjena su proteklih godina za sve muzeje.

Samo u prošloj godini ostvarili su, dodaje, 509 programa, u što, doduše, spadaju i izložbe, edukativni programi, programi u stalnom postavu, stručni skupovi...

14 godina na čelu muzeja

- To je, vjerujem, zavidan rezultat u situaciji recesije koja se osjeća na svim područjima javnog života. U potpunosti razumijem problematiku o kojoj govori ministrica Zlatar, no, kada konkretno govorimo o ravnateljima muzeja, koliko znam, ni u drugim europskim zemljama njihovi se mandati ne ograničavaju. Naime, muzeji kao institucije koje ne predstavljaju samo recentnu produkciju već i brinu o baštini, moraju dugoročno raditi na provođenju zacrtanih ciljeva, što je često povezano i s brojnim zakonskim obvezama, poput registracije zbirki i slično, te smo bezbroj puta u našoj i međunarodnoj povijesti muzeja svjedočili pozitivnim rezultatima dugogodišnjih ravnatelja. Da podsjetim, trebalo nam je čak deset godina od raspisivanja natječaja do izgradnje nove zgrade Muzeja - kaže Snježana Pintarić.

U jednom će se složiti sve strane: zaposlenih je 40-ak što je, smatraju svi iz muzeja i izvan njega, malo. To je, navode, izvan bilo kakvog standarda te je riječ o uvjetima nedostojnim za ambicije ovog muzeja. Možda je i to uzrok jako lošim odnosima u ovoj instituciji. Jedan teoretičar umjetnosti nam je, također anonimno, komentirao kako zbog tih odnosa ne bi preuzeo muzej niti da ga “plaćaju u zlatnim šipkama”.

Snježana Pintarić preuzela je MSU dok je on još bio kvadraturom malena institucija na Gornjem gradu, u međuvremenu je preseljen na novu lokaciju, što nas je koštalo oko 400 milijuna kuna. Bilo je u tom trenutku mnogo glasnih kritika na njezin račun.

Jesu li zadovoljni onim što su vidjeli u 14 godina, jesu li to najviši standardi i što i kako može muzej, ostaje na gradskim vlastima da pokažu. Mandat traje četiri godine, što znači da bi Snježana Pintarić na čelu MSU bila najmanje 18 godina.