Neistinita priča o montipajtonovcu Grahamu Chapmanu

U obilju filmskih festivala koji se u Zagrebu izmjenjuju štafetno, koji se put od šume ne vidi stablo, pa i zaboravlja na onu riječ koja u asocijativnom nizu “festival” i “Zagreb” zvoni u glavi svakom filmskom znalcu na svijetu. A ta riječ je - Animafest, najstariji i najvažniji filmski festival u Zagrebu, jedini filmski festival A kategorije u Hrvatskoj, te jedini hrvatski filmski festival koji u svijetu filma doista predstavlja aktera, a ne samo posrednika zbivanja.

Usponi i krize

Osnovan sedamdesetih, na vrhuncu slave Zagrebačke škole , Animafest je prošao zlatna i slabija razdoblja, uspone i krize od kojih je posljednja bila polovicom prošlog desetljeća kad se zagrebački konkurent, terminski bliski Annecy, “Cannes animacije”, prebacio na godišnji ritam. Zagreb je bio prinuđen na promjenu termina i koncepcijske izmjene, pa se otada Animafest održava svake godine, ali s bijenalnom izmjenom koncepata. Svake druge godine održava se kratkometražni festival, koji u nas kao da ima rejting “pravog” Animafesta, a svake druge dugometražni festival, kojim je Zagreb odgovorio na trend 21. stoljeća, omasovljenje i diversifikaciju dugometražnog crtića.

‘Što je Europa’

Sutra u Zagrebu počinje 23. Animafest, ove godine orijentiran na dugometražne naslove. Organizatori, koje kao umjetnički direktor ove godine predvodi bečko-zagrebački animator Danijel Šuljić, sačinili su natjecateljski program u kojemu je devet filmova. Osim natjecateljskog programa tu je i informativna panorama sačinjena od zanimljivih naslova iz prethodne godine. Tu je i velika retrospektiva norveške animacije od početaka do danas, kao i program “Što je Europa?” kojim se Animafest priključuje feštanju hrvatskog ulaska u Europsku Uniju.

U glavnom programu, naoko najatraktivniji (no, po kritikama sudeći, ne i najbolji) film je bez sumnje “Autobiografija lašca: neistinita priča o montipajtonovcu Grahamu Chapmanu” u kojem nas britanski autorski trojac Jones, Timlett i Simpson vodi kroz život jednog od aktera Montyja Pythona. Tu je potom “Tatsumi”, film singapurskog režisera Erica Khooa o životu kultnog japanskog strip-autora Tatsumija.

‘Duhovi prošlosti’

Film “Duhovi prošlosti/Consuming Spirits” Amerikanca Christiophera Sullivana spada u one filmove koji su čista opreka svemoći high-techa u suvremenoj animaciji. Rađen 15 godina sličicu po sličicu kolažiranjem i stop-fotografijom, te crtanjem po 16-milimetarskoj vrpci, film prikazuje “karverovski” svagdan maloga gradića u Apalačkom gorju. Od razmjerno poznatih crtića, tu je i dugometražna basna “Ernest i Celestine” belgijsko-francuskog trija Renner, Aubier i Patar koje hrvatska publika poznaje po repertoarnom crtiću “Panika u selu”. Jakom trendu autobiografsko-intimističkog u stripu i animaciji (šifra: Plavo je najtoplija boja, Persepolis…) priključuje se i film “Usvajanje odobreno” u kojem belgijski animator Junga Henin pripovijeda povijest vlastita usvajanja iz Koreje u Belgiju.

Poratna trauma

U taj trend “mikropriča” uklapa se i španjolski film “Bore” Ignacija Ferrerasa o dvojici starčića koji izvode nepodopštine u staračkom domu. Tu je i još jedna animirana verzija “Pinokija” (napuljskog autora Enza D’Ala), te film “Slika” Jeana Francoisa Laguiniea, u kojem su likovi filma figure s jedne slike.

Nije zgorega upozoriti i na sporedne programa, gdje također ima atrakcija. Vrlo je hvaljen korejski film “Kralj svinja” Sanga Ho-Jeuna koji tematizira školsko zlostavljanje. Među filmovima programa “Što je Europa” je i sjajan češki crtić “Alois Nebel” Tomaža Lunaka, crno-bijeli film koji tematizira srednjoeuropsku poratnu traumu: poslijeratni izgon sudetskih Nijemaca iz pograničnih dijelova Češke. U istom programu je i švedski crtić o kojemu ne znamo mnogo, no ako se može suditi po naslovu, neće mu manjkati publike. Film “Tito na ledu” (2012.) Helene Ahonen i Maxa Anderssona priča je o dvojici švedskh animatora koji obilaze bivšu Jugoslaviju s mumificiranim tijelom Broza Tita u hladnjaku. To zbilja treba vidjeti...

Animafest se održava u Kinu Europa i multipleksu centra Kaptol, od utorka do nedjelje.