NESVAKIDAŠNJA KOLEKCIJA SVJETSKE ARHITEKTURE Tadao Ando i drugi slavni arhitekti izlažu svoje crteže i snimke u Zagrebu

Iz Kuće za arhitekturu Oris pohvalit će se da imaju prijatelje od Tokija do čileanskih visoravni, naravno, misleći prije svega na gostovanja na Danima Orisa nekih od vodećih arhitekata današnjice. Tijekom izolacije zamolili su te prijatelje da pošalju crteže ili fotografije svojih radova. Od ovog vikenda pa sljedećih mjesec dana te crteže izlažu.

Kako nam kaže arhitekt Andrija Rusan, osnivač Orisa: “Krajem travnja odlučili smo vidjeti kako su naši prijatelji diljem svijeta. Kontaktirali smo ih i u kratkom roku svjetski su nam arhitekti odgovorili. Čile, Portugal, Japan, Njemačka, Rusija, Austrija, samo su neke od zemalja iz kojih su stigli radovi. Uz, naravno, domaće arhitekte.” Rezultat je prava poslastica, prije svega crtačka, za ljubitelje arhitekture.

Crkva svjetla

U Orisu se među ostalim mogu vidjeti originalni crteži dobitnika najvažnije arhitektonske nagrade Pritzker Japanca Tadao Anda. Ando je izložio svoje crteže u tehnici olovke u boji na japanskom washi papiru s motivima nekih od svojih najpoznatijih radova kao što su Crkva svjetla u malom mjestašcu u predgrađu Osake, što je jedan od projekata koji su ga afirmirali, kao i Punta della Dogana u Veneciji. Podsjetimo da je u ovom talijanskom gradu pritzkerovac Ando obnovio nekadašnju carinarnicu iz 17. stoljeća, koja je desetljećima bila zapuštena.

Tadao Ando poslao je crteže svojih poznatih ostvarenja u tehnici olovke u boji na japanskom washi papiru

Akt kao motiv

Danas je to galerija suvremene umjetnosti modnog maga i kolekcionara Françoisa Pinaulta. Álvaro Siza, znameniti portugalski arhitekt, pak, upravo je u Veneciji prvi put imao izložbu svojih crteža. Najbolji crtač među arhitektima, ili u najmanju ruku jedan od najboljih, danas u svojim osamdesetim godinama, za Oris je rukom nacrtao akt, svojim specifičnim stilom. Siza je, inače, također dobitnik nagrade Pritzker, kao i Zlatnog lava na Venecijanskom bijenalu arhitekture.

Crtao je od rane mladosti, ali je svoje prve crteže počeo izlagati tek nakon sedamdesete godine života. Mario Botta, jedan od najutjecajnijih arhitekata današnjice, izlaže crtež nazvan “Mojim prijateljima u Orisu”. Nova japanska zvijezda Sou Fujimoto poslao je pejzaž Zagorja, Smiljan Radić, Čileanac hrvatskih korijena, poslao je crtež Kuće Prisma, Kengo Kuma crtež The Exchange za Sydney, jedan od najvažnijih njemačkih modernih arhitekata Gott­fried Böhm skicu vertikalnoga grada, a Winy Maas, enfante terrible svjetske arhitektonske scene, crtež Terase centra za učenje Yilan.

Zaha Hadid Architects poslali su snimku Argos Residencesa u Grazu

Klupa za ljubavnike

Francisco Mangado naslikao je Čudovište. Od Lebbeusa Woodsa, Amerikanca, izlaže se crtež “Zagreb Free Zone”. Neki su slali crteže, drugi konkretne modele. Artec Architekten su tako izložili maketu od lipova drva za novi Bauhaus muzej u Weimaru. Oni koji su nastavili djelovati pod imenom Zahe Hadid, svjetske arhitektonske zvijezde koja je preminula 2016. godine, kao Zaha Hadid Architects, napravili su Argos Residences u Grazu, a za izložbu u Orisu poslali su fotografiju tog projekta.

Od domaćih arhitekata, Nikola Bašić izložio je crtež za Contemplvm u Rijeci, Davor Mateković crtež s temom zagrebačkog potresa, a Ante Nikša Bilić željezni model klupa za ljubavnike s drugačijim pogledom. Ideja je da se klupa postavi kraj Imotskog.

vertikalni grad Gotffrieda Böhma

Predgovor je izložbi napisala Martha Thorne, dekanica Fakulteta arhitekture i dizajna u Madridu. Među ostalim stoji: “Na kraju, u trenutku kada se svijet bori sa sadašnjim i budućim posljedicama pandemije, zašto je toliko važna arhitektonska izložba?

Vjerujem da je izložba i poziv profesiji da zauzme novu i širu ulogu u društvu. Svatko je od nas iz prve ruke mogao vidjeti kako je naš fizički prostor izravno povezan s našim zdravljem i dobrobiti. Arhitekti to, naravno, znaju, ali nisu to uvijek znali izraziti ili u skladu s time djelovati. Izložba je primjer energije, ideja, solidarnosti i optimizma. Budućnost neće biti ista kao što je bila prošlost, ali može biti pozitivna, u nekim stvarima čak i bolja ako arhitekti na nju budu mogli utjecati.”