Marin Blažević, ravnatelj Opere riječkog HNK Ivana pl. Zajca i umjetnički voditelj festivala Riječke ljetne noći, dramaturg je i stalni je suradnik redatelja Olivera Frljića. Za otvorenje festivala 18. lipnja Blažević je najavio novi autorski projekt ovog “dinamičnog dua” hrvatskog teatra, performans “Otkaz Frljiću i Blaževiću”. Riječ je, inače, o nazivu Facebook grupe koja je nakon što je Frljić preuzeo intendanturu riječkog HNK.
- Ideja je performansa da toj opskurnoj, nerijetko i opscenoj družbi odgovorimo izvedbeno-umjetničkim žanrom koji podrazumijeva rizik fizičke izloženosti i izravne komunikacije, nasuprot skrivanju, dahtanju i znojenju iza lažnih imena i virtualnih internetskih profila. Tako ćemo odgovoriti na one napade koji izlaze iz sfere argumentirane kritike ili sukoba mišljenja iz različitih ideoloških pozicija, te ulaze u sferu govora mržnje. Naglasak će biti na fašističkoj retorici koja buja na toj Facebook stranici, ali i u drugim medijskim istupima onih koji se bave nama više nego mi njima - kaže Blažević.
Kampanja opstrukcije
Inspiriraju ih i oni napadi koji ih opstruiraju.
- Kampanja opstrukcije onoga što radite može vas paralizirati u ljutnji i frustraciji, ili potaknuti da u onome čime ste zaokupljneni budete još odlučniji, precizniji, kreativniji, pa ako zatreba i radiklaniji. Legitimno je da bilo tko misli i pritom argumentira da nam treba dati otkaz. Potpuno je legitimno demokratskim metodama i pokrenuti takav postupak. No na govor mržnje i prijetnje nećemo odgovarati šutnjom. U usporedbi sa svim drugim izazovima koje donosi vođenje jednog narodnog kazališta, vjerujte da je naš “obračun s njima” jednostavniji zadatak - kaže Blažević.
Blažević kaže da nisu razočarani riječkim reakcijama na njihov rad, ali da nisu očekivali da će manjina isplivati iz gradskih kanalizacija s tom vrstom agresivnosti.
- Odmah priznajem da nismo očekivali tako primitivnu razinu rasprave. Posebno mi je žao što se njoj pridružuju i neki predstavnici, ajmo tako reći, kulturnog establišmenta. Ne razumijem kako osobe poput Snježane Banović, Vitomire Lončar, Darka Gašparovića ili Marine Biti uopće imaju potrebu na takvoj vrsti stranica iskazivati mišljenje o onome što mi radimo pa time legitimirati retoriku koja ondje dominira. Oni imaju barem lokalno priznate kompetencije i neku vidljivost u javnom prostoru gdje do mile volje mogu osporavati sve što radimo. Kada to čine, ponekad nam i pomognu. Ali, kada se postovima i lajkovima pridruže govoru mržnje unutar te opsesivne Facebook grupe, pitam se jesu li svjesni što čine? - priča Blažević.
Riječke ljetne noći su festival koji je svojevremeno pokrenula Mani Gotovac, vrlo ambiciozno, ciljajući da postane pandan Splitskom ljetu ili Dubrovačkim ljetnim igrama. No, to se nije dogodilo i budžet festivala iz godine u godinu sve je manji, a produkcija sve skromnija.
Novi smjer Ljeta
Blažević kaže da, unatoč smanjenju sredstava, opseg programa i broj premijera ne opadaju, čak ni za ranijih uprava, te da mogu stajati uz bok obilnije dotiranim festivalima na jugu. Budućnost festivala vidi kao kombinaciju onoga što je bilo do sada i novog smjera.
- Najznačajniji doprinos dosadašnjih Riječkih ljetnih noći je prepoznavanje aktivne ili napuštene industrijske arhitekture kao ambijenata koje je moguće dograditi ili reanimirati umjetničkim radom. To je, uostalom, i jedna od tema riječke kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, ono što riječke potencijale u kulturi čini iznimnima daleko preko hrvatskih okvira. S druge strane, Riječkim ljetnim noćima nedostajao je, iznenađujuće, intenzitet društvene, ideološke i političke kritike, što ćemo ove godine promijeniti u prvih desetak dana festivala, a potom se okrenuti i lakšim, ljetnim programima. Naravno, do početka nove sezone i Krležine “Hrvatske rapsodije” - kaže, dodajući da RLJN nemaju ni približnu podršku Ministarstva kulture u odnosu na Splitsko ljeto i Ljetne igre.
Početak oporavka
- Ove je godine Rijeka od Ministarstva dobila 80 tisuća kuna. Razlog je vjerojatno i u tome što smo na natječaj Ministarstva aplicirali skromnim programom, naime u trenutku kada smo doznali za realni dug riječkog HNK i počeli otkrivati cijeli niz aktivnosti bivše uprave koje su dovele do jedinog negativnog nalaza Državne revizije za 2013. od preko šezdeset obrađenih ustanova u kulturi. U tim danima rujna 2014. nismo mogli predvidjeti ne samo hoćemo li uopće moći realizirati Riječke ljetne noći 2015, nego i možemo li se uopće upustiti u novu sezonu. Zahvaljujući našoj publici i Gradu, “Zajc” se postupno oporavlja pa ćemo za ljeto 2016. razgovarati s Ministarstvom i pokušat Riječke ljetne noći približiti statusu Splitskog ljeta i Dubrovačkih ljetnih igara - objašnjava.
Ovogodišnje, dvanaeste Riječke ljetne noći pod motom “Usprkos svemu!” trajat će do 18. srpnja, a u mjesec dana bit će izvedena 53 programa na 17 različitih lokacija. Vrhunci festivala u glazbeno-scenskom programu bit će “La vida breve & El amor brujo” Manuela de Falle, pokrenuto je i međunarodno natjecanje mladih pjevača “Zinka Milanov”, tu je i gostovanje Dežulovića i Lucića s “Melodijama hrvatskog glumišta”.
TRIOLOGIJA U KOMADU ‘Bakhe smo potpuno obnovili’
Svakako će veliko zanimanje pobuditi i Blaževićeva i Frljićeva “Trilogija o hrvatskom fašizmu” koju čine predstave “Bakhe”, “Aleksandra Zec” i “Hrvatsko glumište”.
- Prvi put ćemo omogućiti publici da dozna što povezuje te tri predstave. Oni koji su ih pojedinačno već vidjeli neka ne pomisle da nema razloga pogledati ih ponovno u jednoj večeri. “Bakhe” su drastično revidirane, gotovo nova predstava tek s odjecima one iz 2008. Mogli bismo ih podnasloviti i kao predstavu o politici HDZ-a koja je izdala branitelje. Predstave “Aleksandra Zec” i “Hrvatsko glumište”, kao drugi i treći dio Trilogije, sada će se moći gledati u relacijama, bilo prema “Bakhama”, ili jedne prema drugoj. U “Bakhama” se ponovo koristi Sanaderov govor na splitskoj Rivi, a na početku “Hrvatskog glumišta” Karamarkov, potom i Mile Budaka. Oliver i ja vjerujemo da će onima kojima to već nije jasno, barem putem naše Trilogije očiglednom postati zastrašujuće sličnosti - veli Marin Blažević.
Zbog milijunskih dugova koje je napravila prošla uprava, a otkrila tek naknadna revizija, riječki HNK našao se u velikim problemima, no Blažević najavljuje da će do kraja njihovog mandata, prema procjeni, situacija biti potpuno sanirana, ako se nastave suradnja s Gradom Rijekom i trend rasta prihoda.
- Naši projekti su niskobudžetni, gube na raskoši, ali baš zato još više dobivaju na umjetničkom, kritičkom pa evidento i medijskom značaju - veli Blažević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....