"Između korica knjige teške dvije i pol kile nalazi se ono što neki zovu jadranskim podmorskim muzejem. Ovih 75 priča izranjaju kao vremenske kapsule koje pripovijedaju o povijesti Jadrana, stradalim pomorcima, životu u moru i uz more. Tu priču nam je ispričao Danijel Frka, jedan od najvećih ronilačkih autoriteta te, među ostalim, stručnjak za novovjeke olupine, nagrađivani pomorski fotograf, povjesničar i česti sudionik znanstvenih ekspedicija te pisac jedne od najuzbudljivijih knjiga koje su se pojavile ove godine u Hrvatskoj, knjige koja otkriva nove ronilačke destinacije" rekao je uvodno Dragan Ogurlić, direktor izdavačke kuće Val, koja je u suradnji s Hanza Medijom izdala knjigu Danijela Frke "Potonulo blago Jadrana".
Upravo Ogurlić je večeras na predstavljanju spomenute knjige u Matisu prvi pozdravio prisutne. Tek što je zaustio zahvalio je roniocima, suautorima knjige, ali i Ministarstvu kulture i medija te Hanza Mediji, Jutarnjem listu, pomoću kojih je ovom "monstruoznom" projektu i "pothvatu vrijednu divljenja" omogućena "maksimalna vidljivost".
Po završetku govora, Ogurlić je riječ prepustio Jurici Bezaku, višem konzervatoru arheologu iz Hrvatskog restauratorskog zavoda te autoru predgovora knjige, koji je, spomenuo je Ogurlić, Frku nazvao "kustosom zbirke potonulih brodova i zrakoplova" Jadrana.
Da je Frka u ovu knjigu uvrstio znatno veći broj olupina brodova, svjedoči o bogatstvu kulturne baštine našega podmorja, naglasio je Bezak.
"Naš primarni posao podvodnih arheologa zaštita je podvodne kulturne baštine, sekundarni je promocija. Ova knjiga ukazuje na potrebu da se ta baština zaštiti za buduća pokoljenja.
"Potonulo blago Jadrana" jedini je relevantni vodič za naše podmorje, smatra Bezak dodavši ipak da je ono mnogo više od običnog vodiča.
Osim što roniocima savjetuje gdje zaroniti, Frkina knjiga, priznaje Bezak, obiluje i informacijama koje imaju veliku vrijednost za povjesničare pomorstva te podvodne arheologe koji nisu toliko duboko zašli u temu recentnih olupina.
Nekoga će zanimati, zaključuje, recentne olupine, a nekoga olupine brodova iz Drugog svjetskog rata, a u priči će oživiti i mali, naoko nebitni brodovi, koji se time pretvaraju u "brodove koji opet plove".
Nazočnima se naposljetku obratio i sam autor te podsjetio na predhodnice "Potonulog blaga Jadrana" - "Tajne Jadrana" i "Blago Jadrana" (na kojima je radio s arheologom i roniocem Jasenom Mesićem), otkrivši da je na ovo putovanje krenuo prije čak 23 godine kada je s kolegom ronio u Egiptu.
Naime, šećući trgovinama zapazio je veoma kvalitetne vodiče među kojima se nalazio i vodič o olupinama Crvenog mora.
"Ta mi je knjiga bila neposredna inspiracija. Zašto i mi ne bismo nešto takvo napravili u Hrvatskoj?", zapitao se.
2002. godine izašla je njihova prva knjiga "Tajne Jadrana" (Adamić), koja je sadržavala 24 olupine. Ona je prevedena na slovenski, mađarski, češki, engleski, njemački te talijanski jezik. "Blago Jadrana" (Adamić), njen nastavak iz 2012. godine, uključivalo je 56 olupina i preveden je na engleski, njemački i talijanski jezik.
Da će i najnovija knjiga biti prevođena nadaju se i Frka i Ogurlić.
"Tražimo partnere koji bi nam pomogli da je izdamo na stranome jeziku, no kao što pretpostavljate radi se o vrlo skupom projektu za koji je novac teško sakupiti. Mi smo entuzijasti i nadamo se da će to ići dalje", kaže Frka.
Interesa ne nedostaje. Mnogi se na društvenim mrežama već raspituju kada dolazi englesko izdanje, tvrdi Ogurlić, koji je Frku i ponukao da krene pisati treću knjigu.
Kako je iskusni ronilac "na lageru" imao još 35 olupina koje nisu ušle u prethodnu knjigu, ideja o proširenoj verziji od sedamdesetak olupina mu se svidjela.
Neke olupine, uglavnom antičke brodove pokrivene zaštitnim kavezima iz prethodnih knjiga je, doduše, izbacio. Oni, objašnjava, za rekreativce nisu više toliko atraktivni jer se kroz kaveze slabo vidi ono što štite. Od antičkih brodova zadržan je samo jedan, no popisu je, s druge strane, pridruženo još 26 novijih olupina.
Knjigu od gotovo 600 stranica čine informacije o 75 zarona od Savudrije do Prevlake, olupinama sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, obogaćene popratnim materijalima poput 1000 fotografija u boji (osim u slučaju povijesnih fotografija) i Frkinih ilustracija. Otprilike polovina olupina nalazi se, objasnio je Frka, unutar granica rekreativnog ronjenja, do 40 metara dubine, no dosta je i onih olupina koji se nalaze dublje.
U vrijeme kada se počeo zanimati za ovu tematiku, Frka je pažnju posvećivao prvenstveno olupinama iz 19. i 20. stoljeća jer su mu one bile dostupne. Tadašnje arheologe to pak nije previše zanimalo jer su se bavili zaštitom antičkih i srednjovjekovnih brodoloma kojima je prijetila opasnost od devastatora. Otad je svijest, kaže, ipak porasla, a popravila se i zakonska regulativa. Ipak, u fokusu "Potonulog blaga Jadrana" novovjeke su olupine. Jedini antički brodolom koji spominje je onaj ispod uvale Letavica na otoku Pagu, koji se nalazi na dubini od otprilike 25 do 35 metara.
"On je odlično sačuvan. S njega nitko ništa nije odnio. Kada ga je pronašao Vedran Dorušić, vlasnik trgovačkog centra FOKA iz Šimuna, on je postao glavni čuvar toga lokaliteta, čija je posebnost to što nije prekriven zaštitnim kavezom. Drveni dijelovi broda su se raspali, no ostao je teret amfora", objašnjava Frka.
Jedan od niza novijih olupina koje je autor zatim spomenuo, je brod Ledenik, koji leži na dubini manjoj od 20 metara kod Sestrunja.
Kao podsjetnik na činjenicu da se tragedije na moru događaju često, spominje brod Plavi Jadran, koji leži na dubini manjoj od 20 metara. Taj brod prije nekoliko je godina nastradao u sudaru s putničkim brodom kod Prvića.
"Dobro je sačuvan i dostupan svim kategorijama ronjenja", nastavlja Frka.
Kao jednog od "spektakularnih nalaza" ističe pronalazak njemačkog obrušavajućeg bombardera naziva Junkers Ju 87 Stuka, srušena 1941. godine kod otoka Žirja.
Senzacionalnim smatra i više olupina (nekoliko antičkih brodova, dva jedrenjaka i jedan željezni parobrod) nastradalih u rasponu od više od 2000 godina, koje se nalaze u podmorju kod hridi Pupak kod Palagruže.
Posebno se referirao na parobrod Centauro, koji je nakon što je doživio brodolom dvadesetih godina prošlog stoljeća, legao na ostatke prethodno potonulih brodova.
"To je jedinstvena lokacija, ali i opasna zamka za brodove na Jadranu", mišljenja je Frka.
Kod Prevlake se nalazi austro-ugarska krstarica Kaiser Franz Josef koja je potonula nakon Prvog svjetskog rata. Ona je danas, napominje Frka, izrazito vrijedna lokacija.
"Prijatelji i ja smo posebno ponosni što smo kod Male luke, kod Krka na 40 do 50 metara dubine pronašli mali, obalni parobrod koji je 1944. godine potonuo uslijed orkanske bure i u smrt odveo hrvatsku posadu i njemačke vojnike.
Na dubinama većim od 40 metara smješten je pak kod otoka Zlarina talijanski tegljač Gladiator.
"Na tome smo brodu potonulom 1941. godine ronili nekoliko godina nakon što je pronađen", ispričao je Frka, koji ponosno spominje i talijanski parobrod Regolo koji je nastradao 1956. godine i danas leži na 65 metara dubine.
"Regola je orkanska bura otkinula se veza u luci Senj i sa cijelom postajom potopila u Velebitskom kanalu. Za njegovo smo postojanje znali, no trebala su nam četiri pretraživanja morskog dna da ga pronađemo. U pronalasku su nam pomogle indicije ribara koji su nam ukazali na moguću lokaciju", priča Frka.
Kod Raba je 1944., nastavlja, potonuo i njemački brod MFP 433 koji danas leži na dubini od 90 metara. Očuvani su i topovi, kormilarnica...
Još dublje svoje je počivalište pronašao brod iz Viške bitke, borbe austrijske i talijanske flote, iz 1866. godine. Naime, nakon što je francusko-hrvatska ekspedicija 2005. godine pronašla brod Re d‘Italia, naknadno je na 120 metara dubine lociran i brod Palestro.
"Pramčani dio broda s velikim podvodnim kljunom za probijanje neprijateljskih brodova potpuno je očuvan, dok je zadnji dio broda raznesen", kaže Frka koji trima knjigama želi povećati svijest o pomorskom, povijesnom i kulturnom blagu Jadrana, njegovu značaju te potrebi da se ono sačuva..
"Puno brodova i zrakoplova još nije pronađeno, ili barem opisano. Oni čekaju neke nove istraživače i autore", napomenuo je Frka.
Pošto je prisutne upoznao s osnovnim karakteristikama knjige te ukratko predstavio dio olupina kojima se ona bavi, Frka se zahvalio Ministarstvu kulture i medija, Hrvatskom restauratorskom zavodu te roniocima koji su s puno entuzijazma krenuli u podmorska istraživanja potonulih brodova i s njime podijelili iskustva.
"Oni su možda i najbolji prijatelji koje sam ikada imao. Oni su svoje vrijeme, entuzijazam i ljubav prema moru, podmorju i podmorskim istraživanjima podijelili sa mnom. Posebno se zahvaljujem i podmorskim fotografima, koji su na olupinama na kojima ja nisam ronio, snimili fotografije i nesebično ih podijelili sa mnom te im omogućili da dospiju u knjigu. Hvala i povjesničarima koji su mi, također nesebično, dali podatke", kaže Frka, koji je uvjeren da bez njih, ali i podrške Naklade Val te Hanza Medije knjige ne bi bilo.