PRVI INTERVJU NOVOG ŠEFA HAVC-a 'Mislim iskoristiti svoje kontakte i povezati hrvatske filmaše sa svjetskim festivalima'

Chris Marcich u ponedjeljak je odabran za novog ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC).

Odluka da se njemu povjeri vodstvo centra donesena je na sjednici Upravnog odbora jednoglasno. Njegov mandat, četiri godine dug, počinje 1. svibnja.

Što će vam biti prvi koraci na čelu centra?

- Prvi koraci će mi biti da se posavjetujem sa strukom i da se upoznam s HAVC-ovom ekipom i s bitnim parterima u provedbi postojećeg Nacionalnog programa. Želim procijeniti sadašnju situaciju prije nego formiram definitivne ideje i planove.

Gdje ga vidite za četiri godine? Kakvu ulogu centar može odigrati u vašem mandatu?

- Za četiri godine vidim jedan jači, zdraviji audiovizualni sektor, a HAVC kao bitnu i djelotvornu kariku u toj priči. Centar mora biti pokretač ideja i projekata i podrška čitavoj djelatnosti. Znači, solidna ekipa koja će uspješno nastaviti na solidnim temeljima. A sebe vidim tada na barci na Rabu!

Hoće li u tom pravilniku biti nekih promjena ili novosti? Hoće li se ići na ciljane potpore za dječji film i dugometražnu animaciju?

- Mislim da će se novi Nacionalni program definirati u perspektivi učinkovitosti ovog sadašnjeg koji pokriva period 2017-2021. Dakle, na novom se mora raditi skoro pa odmah.

Filmsku struku najviše zanima pitanje plansko-programskih dokumenata. I Upravni odbor je u obrazloženju istakao da HAVC-u fali novi Nacionalni program za iduće godine te pravilnik o poticajima. Kad ih se može očekivati?

- Izrada pravilnika je u tijeku, to moram odmah pogledati, čuti mišljenja i dovesti do usvajanja. Nisam još upoznat sa svim detaljima. U svakom slučaju, poticaji bi trebali uključiti dječje radove i animaciju, za koje imamo i dokaze uspjeha. Što se tiče poticaja, to je bitan i hitan prioritet. Tu govorimo o doprinosu iz državnog budžeta - za iduću godinu se nadam značajnom povećanju doprinosa, koji se može očekivati u kontekstu sve bolje financijske situacije državnog proračuna. Dalje, očekujem da će HTV ispuniti svoje obaveze programiranja i u smislu financiranja, uključujući nezavisne produkcije.

Od samih početaka, jedan od gorućih problema HAVC-a je dijalog s HRT-om. Što vi očekujete i što ćete tražiti od javne televizije?

- Očekujem da će HTV ispuniti na transparentan način sve svoje postojeće obaveze. Koliko mi je poznato, tu ima prostora za poboljšanje. Također smatram da se ostale televizije moraju uključiti. Naš zakonodavni okvir će biti na stolu zbog primjene nove EU direktive o audiovizualnim medijskim uslugama koji, medu ostalim, predviđa dodatne obaveze i za nove medijske usluge koje se nude preko interneta. Dakle, moći ćemo poboljšati sadašnju situaciju.

Mnogi ističu da je HAVC kadrovski dosta oslabio odlaskom ljudi u prošlom mandatu? Namjeravate li ga ojačavati novim ljudima?

- Prvo moram procijeniti HAVC kadrovski, kao i način na koji je organiziran. Ojačati ga sigurno namjeravam, ali način još nije definiran i ne može biti dok ne dobijem bolji uvid u trenutno stanje.

Upravni odbor je naveo da ste “stanje u filmskoj industriji primarno poznavali više kao promatrač nego kao sudionik”. To ne mora biti loše, no u rukama ravnatelja je jedan jako osjetljiv posao, a to je predlaganje umjetničkih savjetnika. Kako to mislite raditi?

- Jasno mi je da je uloga umjetničkih savjetnika presudna, uz definiranje optimalnog pravilnika. Za odabir umjetničkih savjetnika trebat će mi mudrost bolje upućenih da nađemo prave osobe koje će moći odraditi taj dio posla što je moguće više na nepristran način.

Što mislite da može napraviti po pitanju gledanosti domaćeg filma?

- Gledanost je vezana uz obrazovanje, ali i uz ulaganje u promociju i distribuciju. U svim tim aspektima zaostajemo. Školski kurikulum mora preuzeti i primijeniti iskustva najuspješnijih modela kod nas, a ima ih i iz drugih zemalja.

Upravni odbor očekuje i “djelovanje na poziciji međunarodne promocije i plasmana”, odnosno da hrvatski filmovi počnu opet ulaziti na svjetske festivale. Što mislite napraviti? Je li odsustvo domaćih filmova zadnjih godina dijelom i efekt nekih pokušaja cenzure koji su ružno odjeknuli u inozemstvu?

- Mislim iskoristiti svoje kontakte u svijetu festivala, u svakom slučaju, da ih povežem s našim filmašima u suradnji s timom u HAVC-u. Također moramo graditi kontakte. Tu naši ugledni festivali moraju igrati ulogu. Ne, ne mislim da je neka cenzura u pitanju. Više je to sklop okolnosti i pojedinaca.

Kako vidite poziciju videoigara u hrvatskoj kulturnoj industriji? Planirate li se založiti za uklanjanje dvostrukog oporezivanja?

- Sektor videoigara je kreativan, dinamičan i ogroman segment stvaralaštva koji treba uvrstiti u sustav poticaja. Mogućnost uklanjanja dvostrukog oporezivanja je šira tema za sebe. Koliko je meni poznato, situacija sa SAD-om nije izgledna zbog razloga koji nisu nimalo vezani s našim odnosima s SAD-om i usprkos obostranom interesu da se to odradi.

U ovom trenutku postoji prijetnje da kino Europa zatvori vrata na neodređeno vrijeme, čime bi se urušio repertoar mreže nezavisnih kina. Postoji li plan B, ili ideja kako to razriješiti?

- Kino Europa je neophodno. Repertoar neovisnih domaćih i europskih filmova, kao i njihovi specijalni programi, priznati su uzor cijelom sustavu Europa Cinemas i puno znači za renome Hrvatske i grada Zagreba. To nikako ne smijemo izgubiti. Osobno znam voditi goste tamo, svi su impresionirani, a posebno oni koji nisu iz filmskog svijeta. Dakle, renoviranje da, jer je to nužno. Otvoreni javni natječaj koji jasno uvjetuje nastavak uspješnog modela, ok, pa da se vidi može li još bolje.​