Makar je kriza veći dio hrvatskih izdavača zarazila gotovo letalnim virusom, a Interliber, po brojkama najveći sajam knjiga u zemlji, uglavnom je mjesto gdje nakladnici spuštaju cijene ne bi li ispraznili neprodanim knjigama nakrcana skladišta, i ove su godine uoči zagrebačkog sajma izdavači tempirali objavljivanje jednog dijela zanimljive domaće i strane beletrističke i publicističke produkcije.
Miljenko Jergović napisao je knjigu o svome gradu. “Sarajevo, plan grada” (Fraktura) romansirana je mapa ulica i trgova, mahala, parkova, aleja ispričana kroz sudbine njegovih stanovnika.
VBZ na Interliber donosi nove knjige Sejranovića, Ferića, Radakovića.
Roman Bekima Sejranovića “Tvoj sin Huckleberry Finn”, priča je o liku koji je poput odraslog Huckleberryja Finna, jedino što, umjesto Mississippija, plovi Savom i Dunavom, a u romanu su, osim njegova oca, i po jedan crnac, Japanac, Norvežanin, dva psa, jedna velika ljubav i puno pustolovina...
Priče od skoro sto kartica
Zoran Ferić napisao je zbirku pripovijetki “Na osami blizu mora”, koja, s obzirom na to da su priče u njoj podugačke, do 80, 90 kartica, neke i strukturirane kao romani, može stajati i kao zbirka kratkih romana.
Borivoj Radaković ima roman u stihovima “Što će biti s nama”, u novoj knjizi “Zašto psujem” Vedrana Rudan, njoj svojstvenim stilom, osim na temu što stoji u naslovu knjige, traži odgovore i na pitanja čemu služe žene, a čemu muškarci, čemu služe djeca, čemu služi Hrvatska i čemu služi - život.
Profil objavljuje nove naslove Jurice Pavičića i Mani Gotovac. U romanu “Žena s drugog kata” Pavičić piše o mladoj ženi, ubojici svekrve, na dugogodišnjoj kazni zatvora, priča je to o tzv. običnim ljudima koji postaju akteri crne kronike. “Snebivaš se” Mani Gotovac tematizira razno - od zabranjene ljubavi i pritajenog zlostavljanja do Jesenjinova samoubojstva, donosi presjek društvene i kulturne scene od 1960-ih do danas.
Pogled na domoljublje
Fraktura izdaje zbirku tekstova i eseja Vuka Perišića “Od Weimara do Vardara”, najavljuju je kao zbirku koja nudi drugačiju perspektivu promatranja države, nacije, obitelji, domoljublja, državotvornosti i takozvanih obiteljskih vrijednosti te Crkve i religije. Autor argumentira da spomenute institucije, bolje rečeno vrijednosti koje one utjelovljuju, čine veliku opasnost za slobodu pojedinca, njegov identitet i integritet.
Prije petnaestak dana objavljena je i nova knjiga psihologinje koju vole čitati Hrvati, Mirjane Krizmanić. Ovaj put se umirovljena profesorica bavi - tolerancijom, baš zato što iste u našem društvu i nije previše. Dapače, niti dovoljno.
Hrvatski prijevodi bestselera najvećih svjetskih pisaca, intelektualaca, aktivista...
Najnovije što potpisuje vrsni američki kroničar srednje klase Jonathan Franzen, prije dva mjeseca objavljeno u Americi, uoči Interlibera u izdanju VBZ-a izlazi i u nas; roman “Purity” naslovljen je po glavnom liku, mladoj ženi koja ne zna puno o svom podrijetlu, ima veliki studentski dug i kompliciran odnos s majkom koja je njezina jedina obitelj.
Profil izdaje “Nulti broj” Umberta Eca, radnja se zbiva u novinskom uredništvu u Milanu 1992. “Klasični” je to Eco u kojem autor “Imena ruže” i “Foucaultova njihala”, baveći se nekim od svojih omiljenih tema - medijima, teorijama zavjere i lažnim mitovima - ispisuje analizu našeg doba.
Meandar je ovih dana objavio Kunderin “Praznik beznačajnosti”, mješavinu svih ranijih autorovih tema i opsesija, roman nastao punih 13 godina nakon njegova “Neznanja”. Fraktura je upravo objavila Esterházyjevu “Jednostavna priča zarez sto stranica”, a uskoro će i Ceesa Nootebooma (“Lisice u noći”), Patricka Modiana (“Dora Bruder”), Ljudmilu Ulickaju (“Iskreno vaš, Šurik).
Jedan od nekolicine velikih naslova što ih je ostavila Hannah Arendt, političko-filozofski klasik “Izvori totalitarizma”, među najutjecajnijim knjigama o bolesnom političkom sustavu, upravo je objavljen u izdanju Disputa.
S velikim zakašnjenjem (objavljen 1997.) i na hrvatski će, konačno, ove jeseni, zahvaljujući izdavačkoj kući Ljevak, biti preveden “ Imaginarni Balkan” poznate bugarske povjesničarke i filozofkinje s američkom adresom Marije Todorove. Jedna je to od najznačajnijih znanstvenih studija o Balkanu, nazivaju je balkanskim pandanom “Orijentalizmu” Edwarda Saida.
Nakon “No Logo” i “Doktrine šoka” izlazi i novi prijevod Naomi Klein, kanadske aktivistkinje i autorice koja fokusirano piše o neoliberalizmu, konzumerizmu, globalizaciji. U knjizi “ Ovo mijenja sve: Kapitalizam protiv klime” (VBZ) upozorava da su kapitalizam i bolesna žudnja za profitom, a ne ugljični dioksid, u suštini klimatskih promjena.
Majstor šaha, društveno angažiran oporbeni, antiputinovski aktivist Gari Kasparov u “Zima dolazi” (Profil) analizira povratak Rusije u diktaturu, raspravlja o cijeni koju Zapad plaća jer je dopustio da se takvo što dogodi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....