Zvučni niz neameričkih filmaša: Ozona, Wendersa, Končalovskog, Kusturice...

Projekcijom mjuzikla “La La Land” američkog redatelja Damiana Chazellea u srijedu na venecijanskom sprudu Lido počinje 73. Mostra d’arte cinematografica, ovogodišnje izdanje najstarijeg te jednog od najprestižnijih filmskih festivala na svijetu.

Čedo Benita Mussolinija, sve do nakon Drugog svjetskog rata jedini filmski festival na svijetu, mletačka Mostra prošla je u dugoj povijesti i razdoblja slave i razdoblja prilične nerelevantnosti. Premda je zadnjih desetljeća okršaj s Cannesom definitivno izgubila, još je po važnosti drugi europski festival, a u slotu jesenskih festivala vodi žestok boj s bogatijim i terminski bliskim Torontom. Venecija više znači europskom i azijskom art-filmu, a Toronto je važniji Hollywoodu koji ga je zadnjih godina pretvorio u svoju pretpremijernu ispostavu. Ipak, ovogodišnja Mostra ima sasvim solidan paket US naslova, uz očekivano zvučan niz premijera neameričkih filmaša, poput Wendersa, Kusturice, Končalovskog ili Françoisa Ozona.

Konkurencija

U glavnom natjecateljskom programu za Zlatnog lava će se boriti 20 filmova, od čega sedam američ­kih, četiri ta­lijanska i tri francuska. Među američkim filmovima pozornost svakako skreće dugo čekani i mnogo puta odgađani kozmološki dokumentarac “Voyage of Time” metafizičara američkog filma Terrencea Malicka. Tu su i “Nocturnal Animals”, novi redateljski rad glasovitog modnog stilista Toma Forda, kao i SF “Arrival” kvebečkog režisera koji se pretvorio u žanrovsku uzdanicu Hollywooda - Dennisa Villeneuvea. U američkom paketu je i “Jackie”, biografski film koji se bavi životom Jacqueline Kennedy netom nakon ubojstva u Dallasu. Riječ je o pomalo neočekivanom projektu za podosta mračnog i hermetičnog čileanskog redatelja Larraina.

Afera Kusturica

Što se europskih perjanica tiče, svakako najzvučnije ime je Emir Kusturica koji na Lido stiže sa svojim novim filmom “Na mliječnom putu”. Riječ je o filmu koji je sniman u Hercegovini još 2013., koji se beskrajno dugo saftao u postprodukciji, da bi na koncu izbila afera kad ga u travnju Cannes nije uvrstio u program. Kusturica je preko novina optuživao da je riječ o političkoj odmazdi zbog njegovih proputinovskih stavova, prijetio je da će premijeru filma upriličiti u Rusiji, no na koncu se odlučio za oportuniju soluciju te film prikazuje na prvom idućem A festivalu. Venecija je film smjestila zadnji dan konkurencije, što ne zvuči obećavajuće. Festivali to često rade s filmovima slavnih režisera za koje znaju da nisu dobri, pa ih nastoje poštedjeti masakra.

Uz Kusturicu, još nekoliko uvaženih “art” klasika konkurira za nagradu. Tu je veteran perestrojke Končalovskij s melodramom iz Drugog svjetskog rata “Raj”, kao i Wim Wenders s “Lijepim satima u Aranjuezu”, njegovim prvim igranim 3D filmom. Melodramom u pozadini rata predstavlja se i plodni francuski queer klasik François Ozon. Njegov crno-bijeli film “Frantz” zbiva se u njemačkoj provinciji netom nakon kraja Prvog svjetskog rata.

Pobočne atrakcije

Kako to često biva na festivalima, uz jaki glavni program Mostra donosi i niz pobočnih atrakcija, od holivudskih “Sedam veličanstvenih”, preko ratnog filma Mela Gibsona “Hacksaw Ridge” pa do obećavajućih dokumentaraca. Na programu su novi naslovi dvojice možda najslavnijih europskih dokumentarista - Ukrajinca Sergeja Loznice i Austrijanca Ulricha Seidla. Prvi je snimio dokumentarac “Austerlitz” inspiriran Sebaldovim romanom, a drugi “Safari”, film u kojem prati austrijske malograđane koji odlaze u Afriku u lov.

Uspon TV serija ponukao je filmske festivale da sve češće prikazuju premijere serija. Tako je i ovaj put u Veneciji. Na programu će biti dvije epizode “Mladog pape”, TV serija redatelja “Velike ljepote” Paola Sorrentina. U seriji režiser pripovijeda o fikcionalnom kardinalu Amerikancu Piju XIII. (Jude Law) koji iznenada bude izabran za papu.

Hrvatski film

Ove godine Mostru s osobitim veseljem dočekuje i hrvatska kinematografija. Prvi put od 1999. i Ogrestine “Crvene prašine” u jednom od službenih programa bit će prikazan i naš dugometražni film. Riječ je o filmu “Ne gledaj mi u pijat” redateljice Hane Jušić, crnohumornoj drami snimanoj u Šibeniku koja igra u programu Giornate dei autori. Uz Jušić, u programu je i jedna hrvatska koprodukcija, slovenski kratki film “Srečno, Orlo!” debitantice Sare Kern.