Zadnji je dan rasprave o prijedlogu novog Zakona o zaštiti životinja. Prijedlozi i primjedbe mogu se Ministarstvu poljoprivrede poslati još danas do ponoći, a aktivisti za spas životinja apeliraju na građane da to i učine. U utorak, 12. rujna, Ministarstvo će započeti postupak proučavanja svih pristiglih materijala, nakon čega će odlučivati o tome hoće li se nešto mijenjati. Potom će Vlada odlučivati o zakonu.
U zadnjih mjesec dana, koliko je bio na javnoj raspravi, prijedlog je izazvao veliki interes svih: od uzgajivača činčila, preko vlasnika pasa, pa sve do vlasnika šinteraja. Dok su aktivisti za prava životinja najviše primjedbi imali na produženje roka za uzgoj činčila (trebao je biti do 1. siječnja 2017., potom je bivši ministar Tihomir Jakovina htio izuzeti činčile iz te odredbe, a novi zakon određuje prijelazni rok do 1. siječnja 2018. uz objašnjenje da je to kako bi životinje koje su sada malene mogle doseći punu zrelost i biti usmrćene), vlasnici farmi zahtijevali su da se zabrana uzgoja životinja posve ukine.
Usvoji li se novi Zakon o zaštiti životinja, papige, kanarinci, mnoge vrste glodavaca poput čileanskih vjeverica, akvarijske ribice, kornjače, gušteri, zmije i razne vrste egzotičnih insekata više se neće moći uzgajati, prodavati, ali niti držati kao kućni ljubimci.
U Hrvatskoj, prema procjenama, postoji više od 300 tisuća ljudi koji drže takve ljubimce, a osim uzgajivača-hobista, prodaje ih većina pet shopova u zemlji, zajedno s krletkama, kavezima, akvarijima, terarijima, hranom i svom silom ostalih potrepština na kojima zarađuju stotine tisuća kuna godišnje.
Ministar odlučuje
Ako javnu raspravu koja traje do 12. rujna, a zatim i Sabor, prođe prijedlog Zakona, zajedno sa spornim člancima 57 i 58, u kojima se zabranjuje držanje, uzgoj i trgovina “stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca”, svi oni koji imaju te životinje mogu ih držati dok ne uginu, ali neće smjeti, a neće imati ni priliku legalno od nekoga kupiti novog sličnog ljubimca. Međutim, u prijedlogu nije konkretizirano što se točno podrazumijeva pod terminom “strana životinjska vrsta”, nego se navodi da će popis životinja pravilnikom donijeti ministar.
U Zakonu jasno piše da će “strane životinjske vrste moći držati jedino zoološki vrtovi, korisnici koji koriste životinje u znanstvene svrhe, skloništa za životinje i trgovci životinjama, ali isključivo radi provoza kroz Republiku Hrvatsku”.
Prijedlogom su ostali šokirani brojni uzgajivači koji su se ovih dana počeli okupljati u pokušaju lobiranja da se izbace sporne odredbe, a neki su i pokrenuli peticije.
- Intervenirat ćemo protiv tog prijedloga kojega su radili diletanti. To je totalna glupost. Logično bi mi bilo jedino da se zabrani držanje i uzgoj vrsta koje su vrlo ugrožene na svjetskoj razini, iako takvih u Hrvatskoj nema - smatra Stjepan Marceljak, predsjednik Zagrebačkog društva za zaštitu i uzgoj ptica koji okuplja više od 1500 članova.
Tihana Pernar, koja sa svojim dečkom uzgaja i prodaje kraljevske pitone, pokrenula je peticiju, ali i kontaktirala pravobraniteljicu za ljudska prava koja joj je poručila da će se javiti.
Preporuke iz EU
- U Hrvatskoj postoji 10 tisuća terarista, mnoštvo festivala i izložbi guštera, zmija, kornjača i kukaca i svi smo se mi pomučili da dobijemo sve dozvole, uložili tisuće eura u opremu za uzgoj, da bi nam sada sav taj trud propao zbog lobiranja nekih udruga za zaštitu životinja koje uopće ne poznaju problematiku. Neslužbeno smo doznali da će se Ministarstvo pri sastavljanju popisa zabranjenih stranih životinjskih vrsta voditi Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama (CITES). U slučaju da to ipak prođe, postali bismo kao Nizozemska i Belgija, jedine države u svijetu koje su zabranile držanje nekih stranih vrsta životinja - ogorčena je Tihana Pernar.
---------------------------
Ministarstvo: Neka se uzgajivači udruže i promijene ovu odredbu
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da još ne postoje ni kriteriji prema kojima bi se izradio popis stranih vrsta životinja koje bi se zabranile, te da bi taj popis teroretski u početku mogao sadržavati samo dvije vrste, a s godinama bi se proširivao. Udruge, uzgajivače i vlasnike takvih ljubimaca pozivaju da se uključe u javnu raspravu i pokušaju izbaciti navedeni članak ili predložiti svoja mišljenja.
- Ako takav zakon i prođe, ništa se neće zabranjivati preko noći. Papiga ili kornjača, primjerice, mogu živjeti mnogo desetljeća, a jasno piše da se mogu držati do uginuća. Ali i nakon 12. rujna, do kada traje rasprava, kada Zakon dođe u Sabor, moguće je na njega utjecati amandmanima, pa zatim i nakon toga pri donošenju Pravilnika. Najveći problem je s invazivnim vrstama - tvrde u Ministarstvu.
Gdje bi vaši psi voljeli živjeti, da mogu odabrati? U Zagrebu, Rijeci, Puli možda? Gdje imaju plaže, a gdje se mogu voziti u autobusima? Istražili smo kakva je točno situacija sa "psećim pravima" u 13 različitih gradova i došli do zaključka da je situacija zaista raznolika. U nekim gradovima, priznajmo to sebi, nije ugodno biti čovjek, a kamoli pas.
Psi u tim gradovima nemaju plaža ni kupališta, ne smiju u javni prijevoz, nemaju livada gdje se mogu istrčati... U nekim su gradovima oduševljeno reagirali na naša pitanja o psima i detaljno nam sve objasnili, a u drugim su gradskim upravama na naše upite reagirali gotovo nezadovoljno i poslali nam četiri rečenice odgovora. Neki gradovi nemaju podatke o broju čipiranih pasa, a ne znaju ni kakva je općenito situacija na "psećoj sceni".
Nijedan grad nije idealan - dok, primjerice, u Zagrebu u tramvaje službeno smiju psi svih veličina, u Splitu je to dopušteno samo onima do osam kilograma. U nekim gradovima još postoji točno određeno vrijeme kada smiju ući u autobus. Negdje psi imaju uređene plaže, drugdje su te plaže u očajnom i sramotnom stanju, dok neki gradovi na obali uopće nemaju plaže za pse. Mnogi gradovi imaju sklopljene ugovore sa šinterajima koji nakon isteka roka od 60 dana ubijaju pse, što je sramotna praksa od koje su davno trebali odustati. Zadar, Šibenik, Dubrovnik i Slavonski Brod ispostavili su se kao najgori za život pasa, dok su najbolji Zagreb, Rijeka, Osijek, Čakovec i Varaždin.
Šibenik
Park je samo jedan, kazne za vlasnike koji ne vode pse na uzici se rijetko naplaćuju, ali ipak se smije u javni prijevoz. No, po novome, sa psima se ne smije za zelene površine grada. Loše je tamo biti pas lutalica, jer ako vas ulove šinteri i ne nađe se dobra duša koja će vas udomiti, ubit će vas nakon dva mjeseca. Lošija ocjena ide Šibeniku ide i zbog toga, jer je Grad mogao drugačije riješiti problem napuštenih pasa (primjerice, uvjetovanjem da se psi ne usmrte).
Ocjena: 2
Broj čipiranih pasa: 3300
Parkovi: 20 posto površine grada
Park za pse: jedan, 550 kvadrata, otvoren prošle godine
Plaže za pse: nema
Pravila za šetnje: izvan parka, vlasnik mora psa voditi na uzici, a opasne i moguće opasne pse na uzici i s brnjicom. Kazne su od 100 do 2000 kuna, ali se rijetko naplaćuju
Prijevoz pasa u javnom prijevozu: isključivo u transporteru
Veterinari: 3 ambulante
Hotel: 1
Šetači: Ne
Slastičarnice: Ne
Trgovine za kućne ljubimce: 3
Briga o napuštenim životinjama: AS Eko, koji službeno ne usmrćuje pse, ali lokalni aktivisti tvrde da to zapravo čine
Osijek
Parkovi za pse su mali i toliko loše napravljeni da se manji psi bez problema provuku ispod ograde. Grad nema plaže za pse, a svaki pas u gradu službeno mora nositi brnjicu, iako to na državnoj razini zakon propisuje samo za opasne i potencijalno opasne pse. Ipak, u gradu radi azil koji psa neće ubiti nakon 60 dana, ako ga je već vlasnik izbacio na cestu, zbog čega Osijek dobiva veliki plus. I to ne samo ako je riječ o napuštenom pas, zapravo. Ako se radi o odbačenoj kokoši ili svinji, svi su dobrodošli u azil udruge Pobjede. Službenih šetača nema, ali ima ilegalaca, tako da se ipak može pronaći netko tko će se brinuti o psu kad odete na more.
Ocjena: 7
Broj čipiranih pasa: Grad ne raspolaže tim podatkom
Parkovi: Grad ne raspolaže tim podatkom
Park za pse: 5
Plaže za pse: Ne, iako postoji velika potreba
Pravila za šetnje: psi se smiju istrčavati na 15 lokacija. Na svim ostalim lokacijama moraju imati brnjicu (svi psi), a ako vlasnik ne počisti ili pas nije vezan i s brnjicom, kazna je 400 kuna. Broj ispisanih kazni je "mali i zanemariv", kažu u Gradu
Prijevoz pasa u javnom prijevozu: nije dopušten
Veterinari: 6
Hotel: 1 pansion
Šetači: 0
Slastičarnice: 0
Trgovine za kućne ljubimce: 4
Briga o napuštenim životinjama: No kill azil udruge Pobjede. Pošto ne usmrćuje pse, onda ljudi dolaze iz drugih gradova, izbace pse na ulice Osijeka i odu. Zbog toga je azil već godinama prekapacitiran, a poznato je da im je Grad smanjio financiranje u odnosu na bivši šinteraj koji je ubijao pse
Zadar
Grad bez parkova za pse i, još gore, grad na moru bez plaža za pse. U autobus pas nikad neće ući, a komunalci ne rade svoj posao i ne kažnjavaju vlasnike pasa koji svoje pse ne vežu i ne čiste za njima. Iako Pravilnik o opasnim psima propisuju da samo opasne pasmine moraju imati brnjice, u Zadru baš svaki pas mora imati brnjicu. Osim toga, ovo je vjerojatno jedini grad u zemlji u kojem je vlasnik obvezan nositi dokumente psa uza se, inače će platiti kaznu. Ocjena bi bila niža da nemaju no kill azil, iako su mu kapaciteti mali.
Ocjena: 2
Broj čipiranih pasa: Grad ne raspolaže tim podatkom.
Parkovi: 0
Park za pse: 0
Plaže za pse: 0
Pravila za šetnje: komunalni redari gotovo nikad ne kažnjavaju neodgovorne vlasnike. Kazne se kreću od 300 do 1000 kuna za nečišćenje izmeta ili puštanje psa s lajne. Svaki pas izvan svojeg dvorišta mora na glavi imati brnjicu, osim ako mu to anatomija ne dozvoljava. Propisana je i kazna za vlasnike koji uza se ne nose pseće dokumente - 150 kuna
Prijevoz pasa u javnom prijevozu: Nije dozvoljen
Veterinari: 4
Hotel: 0
Šetači: 0
Slastičarnice: 0
Trgovine za kućne ljubimce: 5
Briga o napuštenim životinjama: azil u Žmirićima je prešao u ilegalu jer su inspekcije Ministarstva poljoprivrede utvrdile da ne poštuju sve propise. Trenutno se otvara azil u Sabunikama, koji je no kill, a grad plaća da se psi smjeste tamo.
Varaždin
Grad u kojem postoji jedan park za pse, a redari ozbiljno kažnjavaju one koje ulove da ne čiste ili da im pas nije vezan. Da postoji još jedan park, grad bi zaista bio savršen za pseći život. Napušteni psi se ne usmrćuju, nego u azilu čekaju udomljenje. U gradu rade dva hotela i jedan šetač, tako da je moguće pronaći nekoga tko će se pobrinuti za psa kad vlasnik ne može.
Ocjena: 9
Broj čipiranih pasa: 3894
Parkovi: 3 posto
Park za pse: 1
Plaže za pse: 0
Pravila za šetnje: ako se psa ne vodi na uzici, to košta 1500 kuna, a 500 kuna ako se ne pokupi izmet. Ove su godine komunalni redari takvim vlasnicima napisali 21 kaznu
Prijevoz pasa u javnom prijevozu: nemaju javni prijevoz
Veterinari: 4
Hotel: 2
Šetači: 1
Slastičarnice: 0
Trgovine za kućne ljubimce: 3
Briga o napuštenim životinjama: udruga Spas vodi računa o psima i ne ubijaju se nakon isteka roka od 60 dana
Rijeka
Parkova za pse ima solidan broj, a dobro je što su otvorene dvije plaže za pse. Nisu spektakularne, zapravo su prilično ogoljene i nemaju neke sadržaje, ali vlasnici pasa su oduševljeni što uopće postoje. Loše je što se pas smije voziti u autobusu samo nedjeljom i praznicima ujutro i navečer.
Ocjena: 8
Broj čipiranih pasa: 7053
Parkovi: 3 posto površine grada
Park za pse: 4
Plaža za pse: 2
Pravila za šetnje: kazna za šetnju bez povodca i ne čišćenje izmeta je 500 kuna, a prošle godine su izdana dva prekršajna naloga, 3 mandatne kazne i 130 usmenih naloga
Prijevoz pasa u javnom prijevozu: ako je mali pas, može u boks i u krilo vlasnika. Veći smiju samo nedjeljom i praznikom od 5 do 7 te od 20 do 21 sat, s brnjicom i na kratkoj uzici. Pas mora platiti kartu za jednu tarifnu zonu
Veterinari: 8
Hotel: 3
Šetači: 1
Slastičarnice: ne
Trgovine za kućne ljubimce: 8
Briga o napuštenim životinjama: sklonište u Liču, koje je formalno kill, ali zapravo ne ubijaju pse. Grad financira i udruge koje skrbe o životinjama, no sredstva nisu dovoljna za njihov normalan rad
Dubrovnik
U Dubrovniku nitko ne bi htio biti pas. Grad nema nijedan park, a nemaju nijednu lokaciju na kojoj je dopušteno ljubimcima da se istrče. Plaža postoji, ali je dovoljno velika da se na njoj okupaju tri psa, blatnjava je, nema kante za smeće ni tuša, a tik uz nju je parking. Briga o napuštenim životinjama u Dubrovniku već godinama puni stupce medija, a najnoviji slučaj bio je kad je grad angažirao šinteraje 200 kilometara udaljene da se brinu o napuštenim psima, pa su usred noći upali u azil i oteli pse.
Ocjena: 1
Broj čipiranih pasa: Grad ne raspolaže tim podatkom
Parkovi: 94
Parkovi za pse: 0
Plaža za pse: 1
Pravila za šetnje: psi nigdje ne smiju šetati bez uzice. Kazne su od 600 do tisuću kuna, do sada su ih kaznili više desetaka zbog nepridržavanja odredbe da se psi ne smiju šetati bez uzice.
Prijevoz pasa u javnom prijevozu: nije dopušten
Veterinari: 4
Hotel: 0
Šetači: 0
Slastičarnice: 0
Trgovine za kućne ljubimce: 3
Briga o napuštenim životinjama: Grad tvrdi da podupire rad Društva za zaštitu životinja Dubrovnik, koje radi na Žarkovici, kao i da im pomažu da udome pse. No, iz azila kažu kako to nije točno: novac koji dobivaju je nedostatan, a Grad im nikako ne pomaže
Čakovec
Grad koji ima park, kao i dodatne lokacije za istrčavanje. Nemaju visoke kazne za one koji vole šetati pse bez uzice, a u Gradu kažu da im je problem što neodgovorni pojedinci uhvaćeni u prekršaju uglavnom ne žele dati osobnu iskaznicu komunalnom redaru, pa ih se ne može kazniti. Imaju dovoljan broj trgovina, kao i veterinara, a njihov azil ne usmrćuje životinje nakon isteka 8 dana.
Ocjena: 8
Broj čipiranih pasa: 825
Parkovi: 40 posto
Parkovi za pse: 1
Plaže za pse: Ne
Pravila za šetnje: na tri lokacije je moguće pustiti psa da se istrči. Kazna za istrčavanje na drugim lokacijama je 300 kuna, a ove ih je godine napisano pet
Prijevoz pasa u javnom prijevozu: nemaju ga
Veterinari: 3
Hotel za pse: Ne
Šetači za pse: Ne
Slastičarnice: Ne
Trgovine za kućne ljubimce: 6
Briga o napuštenim životinjama: azil Prijatelji životinja i prirode brine o 300 napuštenih životinja. Grad im za svakog psa plaća smještaj do 60 dana, a kasnije to plaća azil, jer životinje ne usmrćuju
Pula
Imaju šest plaža za pse, psi smiju ući u autobus, a trenutno se provodi kampanja Pula Pet plus, u sklopu koje će se sagraditi park za pse, a već sad se dijele leci, postavljaju kante za izmet i educiraju vlasnici. Komunalci neodgovorne vlasnike upozoravaju na propuste, a i kažnjavaju. Grad financira azil koji usmrćuje životinje nakon 60 dana, što je veliki minus i zato ocjena nije viša.
Ocjena: 6
Broj čipiranih pasa: 2613
Parkovi: 43 posto
Parkovi za pse: 0
Plaže za pse: 6
Pravila šetnje: Kazne od 600 do 1000 kuna onima koji šeću pse bez uzice, ne počiste za njima ili zanemaruju životinju. Prošle godine izrečene su tri takve kazne, a ove godine dvije. Izrečene su i brojne opomene
Prijevoz pasa u javnom prijevozu: u sve autobuse psi smiju ući slobodno, a karta se ne plaća
Veterinari: 3
Hotel za pse: 2
Šetači za pse: 0
Slastičarnice: 1
Trgovine za kućne ljubimce: 8
Briga o napuštenim životinjama: Grad plaća zbrinjavanje pasa na rok od 60 dana lokalnom šinteraju, koji ih nakon toga usmrti. Sufinancira rad dviju udruga, Snoopy i Ruka Šapi Pula, no njima financira pojedine projekte, ali im ne plaća za skrb o psima
Zagreb
Grad u kojem ima najviše parkova za pse, ali nedovoljno s obzirom na to da se procjenjuje da je u gradu oko 80 tisuća pasa. Nema nijedne plaže za pse, pa vlasnici obično ilegalno dolaze sa psima na Jarun. Vožnja u javnom prijevozu nije oduševljenje za one sa srednje velikim psima, koji ih moraju staviti u transporter i nositi sa sobom, no dobra vijest je da se to pravilo rijetko primjenjuje. Dobro je što ima dovoljno hotela, kao i činjenica da se psima mogu kupiti zdrave poslastice u čak tri pekarnice i slastičarnice.
Ocjena: 8+
Broj čipiranih pasa: 48992
Parkovi: Grad ne raspolaže tim podacima
Parkovi za pse: 10
Plaže za pse: 0
Pravila šetnje: kazne za šetnje bez uzice i ignoriranje izmeta su 600 do 1000 kuna. Ove godine je zbog niza prekršaja sankcionirana 436 vlasnika.
Prijevoz pasa u javnom prijevozu: da, ali veliki psi (veći od 30 centimetara) moraju imati brnjice, a mali biti u trasporterima. Uz to vlasnik mora za velike pse platiti kartu, uza sebe imati vrećice, kao i potvrdu da je pas cijepljen protiv bjesnoće
Veterinari: 45
Hotel za pse: 15
Šetači za pse: 5
Slastičarnice: 3
Trgovine za kućne ljubimce: 40
Briga o napuštenim životinjama: Zagreb je prvi (i jedini) u našoj zemlji osnovao gradsko no kill sklonište, ono u Dumovcu, no ono je već godinama popunjeno i ne prima pse. Uz njega radi i Noina arka, koju Grad sufinancira, te cijeli niz udruga koje se same financiraju
Slavonski Brod
Grad čiji zaposlenici ne znaju koliko pasa ima u gradu, kao ni koji je postotak zelenih površina, kao ni koliko su kazni prošle godine ispisali neodgovornim vlasnicima. Odluka o držanju pasa koja je na snazi od 1996. godine propisuje da se može u stanu držati jedan pas, i to uz suglasnost većine stanara. No, nije moguće u stanu imati kuju koja se oštenila. Kazna za jedno od toga ili ako pas ugrize nekoga je jednaka - 500 kuna. Vlasnici pit bulova, američkih staforda i "ostalih borilačkih pasa"(!) ne smiju ih izvoditi u šetnju na javne površine. Svaki pas mora imati brnjicu - od maltezera do doge, a ako nema, plaća se kazna od 150 kuna. Iako imaju solidan broj parkova, kao i riječnu plažu, detalji Odluke o držanju pasa su skandalozni.
Ocjena: 2+
Broj čipiranih pasa: Grad ne raspolaže tim podatkom
Parkovi: Grad ne raspolaže tim podatkom
Parkovi za pse: 5
Plaže za pse: 1
Pravila šetnje: Grad ne raspolaže tim podatkom
Veterinari: 4
Hotel za pse: 0
Šetači za pse: 0
Slastičarnice: 0
Trgovine za kućne ljubimce: 3
Briga o napuštenim životinjama: azil nemaju, ali trenutno grade jedan koji će imati pet blokova za smještaj pasa te mali dio za mačke
Karlovac
Grad na četiri rijeke koji nema plažu za pse. Njihovi "Uvjeti i načini držanja kućnih ljubimaca" ljudima po kvadraturi stana određuju koliko pasa smiju imati. Tako čovjek koji živi u 30 kvadrata smije držati jednog psa čiji je greben do 40 centimetara, a oni u većim stanovima smiju imati dva do 40 ili jednog većeg. Moguće je i više, ali ako susjedi dozvole. Štenci nakon okota moraju u roku od tri mjeseca ići van. Bez obzira na sve to, Grad bi vjerojatno dobio daleko višu ocjenu da su prestali raditi sa šinterajem CRPK. Mediji su mjesecima objavljivali slike iz ozloglašene Utinje, kako svi zovu azil, iz kojih se vidi kako psi prije usmrćivanja nakon roka od 60 dana žive u pravom paklu. Unatoč prosvjedima, čini se kako će Grad opet sklopiti ugovor s Utinjom.
Ocjena: 2
Broj čipiranih pasa: 4970
Parkovi: 22 posto
Parkovi za pse: Grad ne raspolaže tim podatkom
Plaže za pse: ne
Pravila šetnje: kaznu od 200 kuna platit će neodgovorni vlasnici. Na 30 lokacija u gradu dopušteno je pustiti pse da se istrče
Veterinari: 3
Hotel za pse: 0
Šetači za pse: 0
Slastičarnice: Ne
Trgovine za kućne ljubimce: 3
Briga o napuštenim životinjama: Grad ima sklopljen ugovor s tvrtkom CRPK, kojima plaćaju da usmrćuju pse nakon isteka roka od 60 dana
Split
Grad u kojem se do prije nekoliko godina moglo s malim psom u autobus, no to je u međuvremenu ukinuto. Od dvije dostupne plaže ona na Dujilovu je zaista dobra, opremljena tuševima i održavana, dok se na Kašunima vlasnici koji dođu sa psima moraju pripremiti na počesto neugodne razgovore s onima koji ne žele ljude sa psima na plaži koja im je namijenjena. Uzgred, taj dio Kašuna definitiv.
Slastičarnice: Neno je najružniji komad plaže u Splitu. Plus je što svaki kotar ima jednu livadu za istrčavanje pasa, a loše što komunalci ne rade svoj posao, pa je sve puno psećeg izmeta
Ocjena: 5
Broj čipiranih pasa: Grad ne raspolaže tim podatkom
Parkovi: Grad ne raspolaže tim podatkom
Parkovi za pse: 2
Plaže za pse: 2
Pravila šetnje: s kaznom od 500 kuna kažnjavaju se nesakupljači i ljudi koji ne vežu pse. Na 27 lokacija u gradu dopušteno je pustiti pse da se istrče. Grad ne raspolaže podatkom koliko je tih kazni izrečeno prošle, a koliko ove godine
Prijevoz pasa u javnom prijevozu: ne
Veterinari: 6
Hotel za pse: 2
Šetači za pse: 2
Slastičarnice: 0
Trgovine za kućne ljubimce: 4
Briga o napuštenim životinjama: Grad ima sklopljen ugovor sa šinterajem As-Eko iz Šibenika. To je službeno no kill azil, no aktivisti tvrde da se psi usmrćuju nakon 60 dana. Split je jedini od velikih gradova koji nema azil na svom području i to se godinama ne rješava
Građani su, osim toga, zahtijevali i da se posve ukine odredba da se životinja nakon 60 dana boravka u azilu može usmrtiti. Ta odredba je iza starog zakona u novi prešla posve nepromijenjena. Nova odredba da se životinje u skloništima moraju kastrirati samo je dodatni razlog zašto nije logično da se one ubiju, pojašnjavaju u Prijateljima životinja.
- Nema smisla psa kastrirati, pa ga usmrtiti, ako ćemo promatrati na financijski način. Naravno da smo mi protiv ubijanja u skloništima i toga da su psi postali unosan biznis. Na javnim raspravama ljudi su dobro reagirali na, primjerice, činjenicu da se namjerava zabraniti držanje pasa na lancima - kaže Luka Oman iz Prijatelja životinja i dodaje kako su oni predlagali da kastracija bude obvezna za svaku životinju, osim ako vlasnik planira otvoriti uzgajivačnicu, no to se ipak nije našlo u Prijedlogu.
Podsjetimo, prijedlog prvi puta propisuje kaznu i za spolno općenje sa životinjom, a predviđa i da se uspostavi lista stranih životinjskih vrsta koje neće biti dozvoljene u našoj zemlji. To ipak ne znači da će se životinje koje sada žive u našoj zemlji, a nađu se na listi, oduzeti vlasnicima, nego da neće biti dozvoljen budući uvoz i prodaja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....