FOTO: CNN UVRSTIO ZAGREB NA POPIS NAJBOLJIH SVJETSKIH BOŽIĆNIH SAJMOVA Još jedno veliko priznanje našem adventu, a posebno im se svidio jedan detalj

Zagreb ponovno ima jedan od najboljih božićnih sajmova u svijetu, tvrdi to CNN koji je hrvatski glavni grad uvrstio među 15 najboljih božićnih sajmova na svijetu.

Mnogima božićni šoping predstavlja gotovo noćnu moru zbog gužvi i panike kupovanja u zadnji čas. No, to ne mora biti tako. Zašto ne biste spojili ugodno s korisnim i u blagdansko putovanje uklopili i božićni šoping, pita CNN svoje čitatelje.

Advent u Zagrebu stavili su na 14. mjesto popisa 15 najboljih božićnih sajmova na svijetu naglašavajući da su ga najboljim već proglasili i čitatelji portala European Best Destinations dvije godine zaredom.

Pišu da je većina sadržaja koncentrirana u uličicama oko glavnog trga, Trga bana Jelačića, a kao brojne atrakcije navode ledeni park, izradu ledenih skulptura, pop-up barove, štandove s brzom hranom i neobičnim delicijama te mnoge koncerte na otvorenom. Posebno su izdvojili ‘fuliranje’ (koje su na engleski preveli kao ‘fooling around’) gdje posjetitelji mogu zaplesati na cesti ako su tako raspoloženi i jesti i piti koliko im srce poželi.

Kod svakog grada istaknuli su što upravo taj sajam čini posebnim, a u slučaju Zagreba po njihovom je mišljenju to Veseli Božićni tramvaj. On djeci (i odraslima) nudi obilazak centra i adventa u društvu Djeda Mraza i njegovih vilenjaka.

Na prvo mjesto američki je medij stavio Strasbourg u Francuskoj, a slijede Beč, Montreal, Prag, Firenca, Krakov, Birmingham, Kopenhagen, Berlin, Bruxelles, Barcelona, Stockholm i na zadnjem se mjestu našao New York.

Iako je ove godine manje lokacija, Turistička zajednica Grada Zagreba nada se da će posjetitelja biti više nego dosad, uz napomenu da su se okrenuli kvaliteti, a ne kvantiteti. Prošle godine samo zbog adventa u Zagreb je došlo 95.000 turista, koji su ostvarili 170.000 noćenja, što je u odnosu na prosinac 2015. porast od 34, odnosno 37 posto. Ukupna potrošnja tijekom adventa iznosila je 440 milijuna kuna, od čega je polovica potrošena na hranu i piće.