IMA LI ŽIVOTA POSLIJE ŽIVOTA? Čovjek je svjestan i tri minute nakon što mu srce stane?

Ima li svijesti i nakon smrti? To često pitanje ne postavljaju samo znanstvenici već i obični ljudi, poglavito oni koji su se poslije zastoja rada srca uspjeli “vratiti” u život.

Oni koji vjeruju da svijest nije mrtva kad srce prestane raditi sada su došli su na svoje; prema istraživanju koje su proveli znanstvenici Sveučilišta u Southamptonu, navodno postoje dokazi koji sugeriraju da u prvih nekoliko minuta nakon smrti svijest ipak nije uništena. Glavni istraživač Sam Parnia kaže kako znanost zna da mozak ne može funkcionirati kad srce stane, no pokazalo se da se svjesnost može nastaviti i do tri minute nakon prestanka rada srca.

Detaljna sjećanja

- To je značajno otkriće jer se često pretpostavljalo da su iskustva pacijenta vezana uz smrt vjerojatno halucinacija ili iluzija koja se javlja prije nego što je srce u potpunosti prestalo raditi ili nakon što se uspješno ponovno pokrenulo te da to ‘iskustvo’ ne odgovara pravim događajima kad srce više nije kucalo. No detaljna sjećanja vizualne svjesnosti bila su u skladu s provjerenim događajima - tvrdi Parnia, inače specijalist intenzivist koji se već godinama bavi ovom temom.

S druge strane, ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, akademik Ivica Kostović, kaže kako se na temelju intervjua s pacijentima teško može znanstveno dokazati da “svijest postoji nakon smrti”.

Daljnje studije

A među onima koji su sudjelovali u studiji njih 46 posto doživjelo je širok raspon mentalnih sjećanja koja nisu u skladu s pojmom koji se često koristi kao “neposredno iskustvo blizine smrti”. - Oni vide i čuju događaje nakon što njihovo srce prestane raditi - tvrdi Parnia.

Očekuje se da će se to istraživanje proširiti i na neke druge bolnice u Velikoj Britaniji, kontinentalnoj Europi i SAD-u.

Akademik Kostović, pak, kaže kako je teško raspravljati o svijesti u trenutku kad srce prestane raditi.

Nešto možda postoji

- Potpuno je jasno da prekid same cirkulacije koja se dogodi zbog infarkta, zbog metka, pa čak i giljotine neće rezultirati momentalnim prestankom funkcije mozga. Stanice mozga mogu još dvije do tri minute funkcionirati. To znači da kod takvih situacija u stanju refleksnog šoka negdje u moždanom stablu prestaje disanje i zato nastupa smrt. No ako se to događa u anesteziji, ili komi pa se čovjek ‘vrati’ u život, onda nije nastupila ta refleksna smrt disanja. Ipak, u oba slučaja teoretska je pretpostavka da stanice mozga još funkcioniraju i da ‘nešto’ postoji, ali to nešto još se uvijek ne može dokazati - objašnjava Kostović i dodaje kako prestanak rada srca ili disanja nije smrt, već je to trenutak kad se izgubi aktivnost stanica mozga. Da bi se to dokazalo, bilo bi nužno baš u te tri minute pratiti mozak tzv. funkcionalnom magnetskom rezonancom (MRf).

- Samo to što ljudi govore nije vjerodostojno jer ako se netko vratio u život, možda je bio u stanju hipoksije mozga, kao u nekom dubokom snu u kojem se može doživjeti košmar, kojekakve misli i sjećanja, što u normalnim uvjetima nitko ne doživljava - kaže Kostović, uvjeren da je nastavak funkcije mozga nakon prestanka vitalnih funkcija samo teorija.

Nema ozbiljnih dokaza

- Ne isključujem mogućnost da stanice mozga koje žive i funkcioniraju i nakon prestanka i disanja i cirkulacije imaju aktivnost u područjima u kojima inače nastaje svijest. No mi ne znamo biološku osnovu svijesti, a onda teško možemo raspravljati o svijesti u tom stanju. Znamo koje komponente trebaju biti zadovoljene da imamo svijest, ali što točno, gdje, u kojim regijama mozga i na koji način ona nastaje, to usprkos napretku znanosti ipak ne znamo, pa onda i nemamo ozbiljnih dokaza da svijest postoji i nakon smrti - zaključuje akademik Kostović.