Kako je kondom pobijedio Crkvu: Dogma je ipak popustila pred katastrofom HIV-a i Aids-a

ZAGREB - Gumica, kondom, kurton, prezervativ, radno odijelo... Imena i nadimaka bezbroj, svrha samo jedna. Dvije, zapravo. No, povijest kondoma prilično je sklisko tlo. Po komu ili čemu je dobio ime? Još se ne zna. Kada je prvi put upotrebljen? Još se ne zna. Od čega je prvi napravljen? Možda od životinjskog crijeva? Još se ne zna. No, postoje brojne teorije koje su možda zanimljivije od prave stvari, a povijest te male, rastezljive i danas do savršenstva dovedene stvarčice, čiju je uporabu ovih dana blagoslovio i Papa Benedikt XVI., nevjerojatno je bogata i zabavna.

Casanovin ‘ogrtač’

Slavni Casanova još mu je u 18. stoljeću tepao “engleski ogrtač” dok mu je čuvao leđa, odnosno spolni organ pri susretima s brojnim damama. Sam izraz “kondom” prvi se put pojavio početkom 18. stoljeća, a povezuje se uz izvjesnog dr. Condoma ili pak grofa od Condoma (ovisno o dokumentu) koji je navodno engleskog kralja Charlesa II. opskrbljivao pokrovima od životinjskog tkiva kako bi ga spriječio da dobije izvanbračnu djecu i zaštitio od boleština koje su mu prostitutke mogle prenijeti. No, njegovo postojanje nikada nije dokazano, a i činjenica je da su se kondomi koristili mnogo prije nego što ih se razvratni Charles II. dočepao.

Male drvene kutije

Najstarija ilustracija kondoma potječe iz Egipta i stara je više od tri tisuće godina, a neki su povjesničari tvrdili da su ih u kasnijim vremenima Rimljani izrađivali od mišićnog tkiva ratnika poraženih u bitkama.

Gumeni kondomi počeli su se masovno proizvoditi nakon 1844., kada je Charles Goodyear patentirao vulkanizaciju gume koju je izumio pet godina prije. U to vrijeme, i prije, koristili su se i kondomi od janjećih crijeva koji su se, iako su se promovirali za jednokratnu uporabu, zbog svoje visoke cijene često koristili višekratno. Dakle, ispirali su se. Ispirali su se i u 40-ima i 50-ima, ali u petrolejskom želeu, te držali u malim drvenim kutijama. Danas se uglavnom rade od lateksa ili pak poliuretana.

Kondomi su gotovo oduvijek bili predmet rasprava, svađa, ljutnje. Prašinu je uvijek, naravno, podizala crkva. Prije 20. stoljeća korištenje bilo kakve kontracepcije osuđivale su sve veće grane kršćanstva, pa i vjerski reformatori poput Martina Luthera i Johna Calvina. Još u 19. stoljeću kondomi su bili zabranjeni diljem svijeta, legalna upotreba, primjerice, u Irskoj je dozvoljena tek 1979. godine.

Smrtni grijeh

Papa Pio XI. proglasio je 1930. godine ometanje čina začeća “povredom Božjih i prirodnih zakona i smrtnim grijehom”, a 65 godina poslije enciklika pape Ivana Pavla II. Evangelium Vitae pobačaj i kontracepciju izjednačava kao ubojice djece koju je Bog naumio stvoriti.

Američko udruženje za društvenu higijenu (Ame-rican Social Hygiene Association) borilo se za zabranu kondoma početkom 20. stoljeća, uz argumente da svatko tko se izloži riziku da dobije spolnu bolest treba snositi posljedice.

Zaštita vojnika

To se odnosilo i na američke vojnike koji su u Prvom svjetskom ratu uz vojnike iz Velike Britanije bili jedini koje njihove zemlje nisu opskrbljivale kondomima niti ih promovirale u njihovim redovima. A trebali su. Jer, spolne bolesti doslovce su buktile među samotnim mladićima. S druge strane, njemačka vojska prva je koja je među svojim vojnicima počela promovirati korištenje kondoma, čak i u Drugom svjetskom ratu, kada nacistička vlada svojim građanima nije dozvoljavala upotrebu kondoma niti bilo kakvog drugog kontracepcijskog sredstva, jer se od njih očekivalo da odgajaju ratnike i stvaraju jednorasni svijet arijevaca.

U Drugom svjetskom ratu amen za upotrebu gumica dobili su i Amerikanci. Vojni vođe napokon su shvatili potrebu za kondomima, zabrinuti da će “naši dečki” donijeti kući bolesti i zaraziti svoje žene. Počelo je i agresivno promoviranje upotrebe kondoma.

Neprijatelj užitka

Europskim tržištem kondoma prije Drugog svjetskog rata vladao je tvorničar Julius Fromm, njemački Židov koji je zbog nacističkog progona bio prisiljen prodati svoju tvornicu i napustiti Njemačku. Ona je završila u rukama punice Hermana Göringa, a Fromm je nakon rata od njihovih nasljednika sudskim putem uspio vratiti samo ime. Veliki protivnik kontracepcije bio je i Sigmund Freud, ponajviše zato što je smatrao da je mogućnost “greške” prevelika, ali i zato što je kondom smatrao istinskim neprijateljem vrhunskog seksualnog užitka.

Crna mrlja u povijesti kondoma je seksualna revolucija koje se dogodila u šezdesetima. Svi su se, takoreći, “voljeli”, bez zaštite, pa su boleštine ponovno počele harati, ali to je ljude sve manje uzrujavalo s obzirom na to da su se s vremenom sve bolje liječile. Omiljene su postale i pilule te intramaternični umeci poput spirala. Tek kada je na scenu stupio HIV, virus koji prouzročuje AIDS, kondomi su opet dobili svoje zasluženo mjesto. Mjesto koje je i sam Papa napokon prepoznao i priznao.