KAKO REDOSLIJED ROĐENJA UTJEČE NA NAS Velika studija otkrila: 'Veća je vjerojatnost da će mlađa braća biti homoseksualna'

Jeste li stariji i pametniji od svoje braće i sestara ili ste mlađi i buntovniji? Ukorijenjena su različita vjerovanja o tome kako redoslijed rođenja utječe na karakterne osobine braće i sestara, ali novo istraživanje dijelom pobija takve stereotipe. Štoviše, otkriva i neke druge razloge zbog kojih možete biti ljubomorni na stariju ili mlađu braću i sestre.

Društveni status

Nova studija Sveučilišta u Leipzigu istraživala je 20.000 ljudi iz Velike Britanije, SAD-a i Njemačke te je utvrdila da kategorije kao što su neurotičnost, ekstrovertiranost, savjesnost, otvorenost i ugodnost u ponašanju ne ovise o tome jeste li rođeni prvi, zadnji ili u sredini. Ali znanost sve više utvrđuje da činjenica koji ste po redu rođeni može na vas utjecati na neke druge načine - starija braća i sestre, čini se, u prosjeku su pametnija, dok su mlađa zdravija, a i veća je vjerojatnost, barem kod muškaraca, da će biti homoseksualna.

U leipziškoj je studiji pronađena mala razlika u inteligenciji - prvorođeni su pokazivali blago povećanu inteligenciju u odnosu na mlađu braću i sestre, koji su pak isto tako bili nešto inteligentniji od još mlađe braće i sestara. Istraživači su otkrili i razliku u tome koliko ljudi smatraju da su inteligentni - prvorođeni su se puno lakše i više slagali s tvrdnjama poput “ja brzo shvaćam stvari” nego njihova mlađa braća i sestre.

Iako nije jasno što je uzrok tim razlikama u inteligenciji, prva istraživanja sugeriraju da one zapravo više ovise o društvenom statusu najstarijeg djeteta, nego o biološkim promjenama koje se odvijaju u maternici. I inače se, naime, smatra da viši društveni rang može biti zaslužan za pomake na bolje što se tiče inteligencije.

Utjecaj infekcija

Znanstvenici su otkrili povezanost još jedne važne kategorije i redoslijeda dolaska djece na svijet: to je zdravstveno stanje braće i sestara. Mlađa djeca u obitelji pokazala su se zdravijom od njihove starije braće i sestara. Brojne studije, uključujući istraživanje na Queen’s University u Belfastu, promatrale su odnos redoslijeda rođenja i pojavnosti dijabetesa tipa 1. Uočeno je da drugorođena i kasnije rođena djeca u usporedbi s prvorođenom imaju smanjen rizik obolijevanja od tog tipa dijabetesa. Stručnjaci sugeriraju da bi uzrok tome mogle biti promjene u maternici ili pak ranija izloženost infekcijama. Mlađa braća su, naime, u svojim najmlađim danima izložena različitim mikroorganizmima koje starija braća i sestre donose kući iz škole (dakle, oni su se s tim mikroorganizmima susreli u kasnijoj dobi). Znanstvenici spekuliraju da ta ranija izloženost uzročnicima bolesti stimulira imunosni sistem mlađe braće i sestara te tako smanjuje mogućnost njegovih neispravnih reakcija, koje mogu rezultirati autoimunom bolešću poput dijabetesa tipa 1.

Inteligencija i seksualnost određene su velikim rasponom međusobno povezanih faktora - broj članova obitelji, majčina dob pri porodu i genetika itd. - što znači da je pronalaženje poveznice s redoslijedom rođenja iznimno teško. Potrebne su daljnje opsežne studije da bi se otkrila i potvrdila ta suptilna veza. Leipziška studija druga je najveća studija ikad provedena, koja je promatrala utjecaj redoslijeda dolazaka na svijet na karakterne osobine, a to znači da znanstvenicima treba još mnogo truda da bi dokazali da je vaš stariji brat doista inteligentniji od vas.