OVDJE GLASAJTE ZA NAJBOLJU MARINU U HRVATSKOJ I OSVOJITE VRIJEDNE NAGRADE
OVDJE GLASAJTE ZA TOP DESTINACIJU U HRVATSKOJ I OSVOJITE VRIJEDNE NAGRADE
Dok neki s ponosom ističu Hrvatsku kao vodeću čartersku i nautičku destinaciju u Europi i svijetu, a tu tvrdnju potkrijepljuju brojkama s preko 2500 registriranih čarter tvrtki, brojni stručnjaci u nautičkom turizmu ističu kako je situacija na terenu danas, zapravo, drugačija.
Neosporno je, naime, da Hrvatska, a posebno Dalmacija, ima izvanredne prirodne komparativne prednosti. Raspršena obala s brojnim otocima i zaštićenim uvalama čini naš Jadran idealnim za obiteljske plovidbe, za razliku od talijanske, koja nije zaštićena od struja, plima i vjetrova, te omogućuje čak i najmlađim članovima obitelji da uživaju u sigurnim i mirnim vodama. A velika prednost našeg dijela Jadrana su i brojne prekrasne prirodne uvale i nacionalni parkovi.
No, prema izjavama naših sugovornika, najveći dio čarterske djelatnosti sve više sliči segmentu hrvatske turističke ponude koji je dobio naziv "apartmanizacija". Najveći broj kritika odnosi se na nedostatak strateške infrastrukture, posebice na otocima. Serđo Dvornik, jedan od najtraženijih skipera među stranim imućnim nautičarima, ističe da je rast ponude plovila premašio potražnju, što može dovesti do snižavanja cijena i smanjenja kvalitete usluge. Neke čarter-tvrtke i dalje bilježe dobre rezultate zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i visokom standardu usluge.
Dvornik, koji se bavi održavanjem nekoliko jahti, kaže da je naš osnovni problem u čarteru to što smo dozvolili da ponuda raste puno brže od potražnje, a gosti koji unajmljuju plovila su sve niže platežne moći - naravno, uz izuzetke.
- Najveći broj brodova koji se daje u najam nije nikakva prednost jer su to u pravilu brodovi izgrađeni u inozemnim brodogradilištima, koja imaju tržište. Korist od tolikog broja brodova u Hrvatskoj ima jedino država jer ispada da nju zanimaju samo porez i pristojba. Veliki broj brodova koji se daju u najam uz isti ili čak manji broj gostiju rezultira time da se zbog veće ponude od potražnje ruše cijene. To već znaju i gosti, tako da u pravilu čekaju ‘last minute‘ ponude. Manji prihodi tvrtki rezultiraju time da se brodovi manje održavaju. Naravno da u ovoj djelatnosti ima odličnih čarter-tvrtki koje imaju odlične klijente. Takvi nemaju nikakvih problema i rade odlično. Jako su traženi - pojašnjava Dvornik.
Međutim, ističe i da postoji velik potencijal za razvoj, posebno ako se usmjere napori u poboljšanje servisne infrastrukture i ugostiteljske ponude na otocima. Uz pravu strategiju, Hrvatska može vratiti svoju poziciju na nautičkoj mapi.
Cijene usluga marina, cijene usluga ugostitelja koji su godinama bili prepoznati i omiljeni među nautičarima te najnovija financijska opterećenja tvrtki koje se bave pružanjem usluge najma plovila, kao i sada već očekivan nastavak pada dolazaka gostiju nautičara, vjerojatno će rezultirati time da će opstati samo tvrtke koje nemaju opterećenja te će se te tvrtke riješiti brodova kojima su vlasnici fizičke osobe. Ova djelatnost pomalo se vraća na nekadašnje postavke, a to znači da će se ovim poslom baviti samo oni koji to znaju i koji su postali toliko iskusni da znaju svaku tajnu ovog posla. Naravno, opstat će i tvrtke koje su osnovale velike inozemne čarterske kompanije.
Jedan od najcjenjenijih europskih nautičkih novinara Bodo Müller, koji je polovinom svibnja boravio na srednjem Jadranu, za koji ovaj prijatelj hrvatskog Jadrana smatra da je jedno od najatraktivnijih nautičkih odredišta u Europi, tvrdi da je već prošle godine počela kriza nautičkog turizma na Mediteranu, a samim tim i na našoj strani Jadrana. Ključni razlog su visoke cijene i klimatske promjene. U razgovoru s jednim poduzetnikom je otkrio da sve više njemačkih nautičara izabire Baltik kao destinaciju.
Brojke vezane za nautički turizam stagniraju ili su čak pale u svim poznatijim mediteranskim destinacijama.
- Nije to samo specifičnost Hrvatske, gdje se poslovna održivost pokušava nadomjestiti podizanjem cijena, što dugoročno može imati nepopravljive posljedice. Pad se očekuje i u Grčkoj, i u Italiji, i u Španjolskoj, i u Hrvatskoj. Prihodi nautičkog turizma u 2023. godini kod nas su porasli za oko 12 posto u odnosu na godinu prije, ali taj rast je rezultat podizanja cijena usluga u kojima prednjače cijene usluga marina. Prihodi su bili veći, ali brod gostiju stagnira, a tranzit je u padu. Što se tiče strukture gostiju u ljetnim mjesecima, brodove unajmljuju obitelji, dok su izvan sezone i u posezoni gosti uglavnom društva muškaraca koji idu ili na regate ili na team-building, ili imaju nekakve druge motive dolaska. Sve više sami kuhaju, a to se vodi po potrošnji plinskih boca - ističe Ivica Buble, jedan od pionira modernog nautičkog turizma na našoj strani Jadrana.
Vlasnik je tvrtke Dalmatia Charter iz Trogira, koja ima 25 godina iskustva i aktivni je sudionik u segmentu djelatnosti za koju mnogi političari vole reći da je Hrvatska u njoj svjetska velesila te da smo vodeća svjetska čarterska destinacija.
- Nekada je hrvatski nautički turizam bio poseban i na neki način ekskluzivan. Kao gosti su nam stizali odvjetnici, liječnici, poduzetnici, a unutar tih zanimanja oni veće platežne moći. Cijena najma broda je u odnosno na primanja prosječnih zaposlenika bila jako visoka. Sama plovila koja su davana u najam su bila jednostavnija, a cijena takvog novog broda je bila puno manja nego danas. Danas su to puno modernija i kvalitetnija plovila. Sada je normalno i standard da plovila imaju električni vinč i sidra, rola jedra, grijanje-hlađenje Webasto, električne platforme... Plovila imaju svu moguću opremu, ali su i poskupjela. Vrijednosti plovila koja se daju u najam su tri puta veće nego prije 20 godina. Bavaria 46 je 2005. godine plaćena 110.000 eura, a danas je njezina cijena 350.000 eura. Radi se o jedrilici dužine oko 15 metara. Tada je cijena veza u marinama bila četiri puta niža. Samo u posljednje dvije godine marine su podignule cijenu usluga za 20 posto, a čarter-tvrtke, odnosno tvrtke koje se bave pružanjem usluga najma plovila, plaćaju još 20 posto više naknade, koje nisu imale prije. Nama čarterašima su ulazni troškovi drastično narasli. Počevši od cijene broda pa sve do usluge marina. Trošak plaća zaposlenika je u posljednje dvije godine narastao za 50 posto. I to nije dovoljno jer mladi ljudi, onoliko koliko im može ponuditi čarter-tvrtka, i više nego dvostruko nego na dnevnim skiperažama mogu zaraditi iznajmljivanjem rekvizita po plažama - pojašnjava Ivica Buble.
Naglašava da su ulazni troškovi narasli, a pali su prihodi čarter-tvrtki. Očekuje izraženiji pad prihoda ove godine.
- Evo, polovina je godine, a mi smo u situaciji da mnogi moji kolege daju 50 do 60 posto popusta. Nema dovoljno gostiju - otkriva.
Njegove su tvrdnje, naime, potvrđene na jednom sastanku klijenata tvrtke ovlaštenog distributera jedrilica Bavaria krajem svibnja. Njih desetak je Bavaria pozvala na radni ručak, na kojem je vlasnica jedne čarter-tvrtke kazala da je napravila pokus tako da je najam dva plovila iz flote svoje tvrtke ponudila po cijeni daleko nižoj od tržišne te da se nitko nije niti javio na tu ponudu. Jednostavno nema gostiju. Jedan od najvećih talijanskih agenata za booking kazao je da je situacija slična i u Italiji. Ovaj posao radi 40 godina te tvrdi da je više plovila iznajmio u siječnju i veljači nego u travnju i svibnju. Nema prodaje. Sve stoji. Jedan od razloga je velika kriza na nekim tržištima, pogotovo u Njemačkoj, a drugi su visoke cijene. Pored toga, restorani koji su bili omiljeni među nautičarima su isto tako podignuli cijene svojih usluga.
Ugostiteljima su narasle cijene namirnica, pogotovo ribe, te najma, a značajno su im povećani troškovi radne snage. Predstoji, čini se, neizvjesna sezona. Buble procjenjuje da će u takvoj situaciji opstati tvrtke koje nemaju kreditno opterećenje i troškove vezane za menadžiranje brodova koje im fizičke osobe daju u najam. Taj način poslovanja, procjenjuje naš sugovornik, mogao bi biti posebno ugrožen. Ipak, najveći pritisak u poslovanju čarter-tvrtki, kaže Buble, nastaje zbog porasta cijena usluge marina.
Dodaje da se pad platežne moći nautičara vidi u tome da njegova tvrtka, koja iznajmljuje 18 brodova, bocu plina mijenja svake subote.
- Ne tako davno mijenjali smo je jedan put mjesečno, a sada je mijenjamo svaki tjedan. To znači da gosti pripremaju obroke na brodu te da ne izlaze u restorane. Restorani koji su popularni među nautičarima u prosjeku su prošle godine imali 15 do 20 posto manji prihod, unatoč povećanju cijena. Tako da i njima nije lako. Mnogi od njih smanjuju broj stolova i u njima rade samo članovi obitelji - objašnjava Buble.
