Svi to radimo, ali ne pričamo o tome. Jer, budimo iskreni, odlazak na veliku nuždu ili na ‘kakanje‘, kako bi rekla djeca, i nije baš najprikladnija tema za razgovor.
Ipak, nužno ga je demistificirati jer nam ono što nakon olakšanja ostane u zahodskoj školjci može pružiti obilje znanja o našem zdravlju i nama samima. Stoga sljedeći put, prije nego što bacite toaletni papir i pustite vodu, zavirite u školjku.
Stolicu uglavnom sačinjava neprobavljena hrana, proteini, bakterije, soli i druge tvari koje proizvode i otpuštaju crijeva. Iako svatko ima jedinstvenu stolicu po veličini, obliku i mirisu, postoji nekoliko stvari koje ukazuju na to je li zdrava ili nezdrava.
Kako izgleda zdrava stolica?
Nekoliko je općih karakteristika koje trebate uzeti u obzir kada procjenjujete svoju stolicu, a prva je boja. Zdrava stolica je smeđe boje, koja nastaje kao kombinacija želučane žuči i bilirubina, pigmentnog spoja nastalog razgradnjom crvenih krvnih zrnaca u tijelu. Druga karakteristika je oblik, a idealan je onaj kompaktni, koji podsjeća na kobasicu. Bitna je i veličina – od tri do 12 cm je idealna jer je udobna i laka za prolaz. Sve između čvrste i meke konzistencije prilično je normalno. No, ako vaša stolica naginje na jednu ili drugu stranu, to bi moglo upućivati na probleme. U obzir treba uzeti i vrijeme potrebno za obavljanje nužde. Zdravoj stolici treba samo minuta ili nešto više da se istisne, međutim neki ljudi ipak provode puno više vremena na WC-u, a opće pravilo je da velika nužda ne bi trebala trajati više od pet minuta. U rang zdrave učestalosti vršenja velike nužde spada sve od tri puta dnevno do svaki drugi dan, a zabavna činjenica je da većina ljudi veliku nuždu vrši otprilike u isto vrijeme svaki dan.
Pri determiniranju zdrave stolice laički se najlakše osloniti na njezinu boju. No valja paziti jer ponekad boja hrane i pića može utjecati na nijansu stolice. Različite nijanse smeđe se smatraju normom. Čak se i tračak zelene boje smatra zdravim. No ako vaša stolica poprimi neku drugu nijansu, vrijeme je za brigu.
Kada je vrijeme za posjetiti liječnika?
Poneka zelena ili tvrda stolica svima se zna dogoditi, a tek kad ovakve nepravilnosti potraju dulje od dan ili dva, trebali biste nešto poduzeti i razgovarati s liječnikom. Isto vrijedi i za promjene u boji ili konzistenciji, kao i zbog problema zatvora ili proljeva.
Kronični zatvor može začepiti crijeva, dok kronični proljev može otežati osobi da apsorbira potrebne hranjive tvari iz hrane. Uz to, obratite pozornost na moguću pojavu krvi u stolici. Ako niste konzumirali namirnice koje bi mogle promijeniti vašu stolicu u ovu boju, odmah se uputite liječniku. Sva ova stanja mogu biti znak ozbiljnijih bolesti debelog crijeva uključujući polipe, divertikule ili karcinom debelog crijeva.
Svake godine u Hrvatskoj od karcinoma debelog crijeva umre oko 2.320 ljudi, a to je ujedno i najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj s oko 3.706 novih slučajeva. Ako se dijagnosticira na vrijeme, pacijenti imaju šansu za preživljavanje od 85 do 100 posto.
Zbog ovih razloga vodeća svjetska medicinska udruženja preporučaju "screening" za karcinom debelog crijeva svim osobama starijim od 50 godina. Pretragu treba učiniti svakih pet do sedam godina, a to posebno vrijedi za osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom kod kojih se ova screening metoda može učiniti i s 40 ili 45 godina.
Kolonoskopija bez boli
Mnogi pacijenti odabiru lakšu, bržu i udobniju proceduru - kompjuteriziranu tomografsku kolonografiju poznatiju kao virtualna kolonoskopija. Riječ je o neinvazivnoj alternativi klasičnoj kolonoskopiji koja kombinacijom napredne CT tehnologije i sofisticiranog softvera stvara 2D i 3D prikaz debelog crijeva.
MSCT kolonografija ili 3D virtualna kolonoskopija dostupna je od travnja 2022. godine u Poliklinici Medikol. Sama pretraga traje oko 15 minuta i ne zahtijeva sedaciju. Prednost izvođenja pretrage u Poliklinici Medikol naspram izvođenja iste pretrage u drugoj ustanovi je što se u sklopu pripreme pacijentima ne daju laksativna sredstva, a budući da se u crijeva ne upuhuje zrak već CO2, sama je pretraga ugodnija i bezbolnija.
Naravno, treba naglasiti da se prilikom virtualne kolonoskopije ne može uzeti uzorak tkiva.
Izvodi se tako da se tanki kateter usmjeri u rektum samo nekoliko centimetara. Zatim se kroz kateter upuhuje CO2 kako bi se debelo crijevo proširilo i bilo dostupno analizi. Pacijent se prvo skenira dok leži na leđima, kako bi se dobio niz 2D presjeka duž cijele duljine debelog crijeva. Nakon toga se ponavlja skeniranje dok pacijent leži na trbuhu.
Za to vrijeme računalni sustav aparata za kompjuteriziranu tomografiju (CT) sastavlja 2D slike u 3D prikaz debelog crijeva, kao na klasičnoj kolonoskopiji. Nakon toga radiolog evaluira pretragu, analizira cijelo debelo crijevo, od rektuma do ileocekalnog ušća, kako bi eliminirao ili potvrdio postojanje patomorfološkog procesa u debelom crijevu. Uz moguće promjene unutar debelog crijeva liječniku su za analizu dostupni i okolni organi abdomena i zdjelice.
U slučaju da je rezultat pretrage uredan pacijent odmah nastavlja sa svojim uobičajenim aktivnostima, a ako se pronađe supstrat pacijent se upućuje na daljnju gastroenterološku obradu kako bi se odstranio polip ili eventualno učinila biopsija.
Za 3D virtualnu kolonoskopiju u Poliklinici Medikol možete se naručiti pozivom na broj 072 12 12 12 ili e-mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a više informacija saznajte na www.medikol.hr.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Medikol.