ČUDO OD DJETETA

Hrvatski podvodni Indiana Jones: Tek mu je 16, a u moru je već otkrio prava povijesna blaga!

Kristijan Gligor

 Tomislav Krišto/Cropix
‘Ne znam otkad ronim, valjda otkad znam za sebe. Mislim da sam prvo ronio, a onda počeo plivati‘

Nije nas još ni vezao, a mornar paške ACI marine Šimuni Željan Gligora već je, široka osmijeha, počeo o svom sinu. Vidi se da puca od ponosa.

- Sve će vam biti jasno kada ga upoznate. On je čudo od djeteta! Nema što dosad nije napravio, a tek mu je 16 godina - govori nam radosno. Uplovili smo predvečer, idemo naći Kristijana.

- Gdje si, sokole? - pita Željan.

- Eto nas, tri kilometra odavde. Začas smo tu! - spremno odgovara mladić.

I eto ga, s dvojicom prijatelja, pet su sati proveli hodajući i roneći, ali za njih, u naponu snage, to je - ništa.

image
Privatna arhiva

No, u čemu je stvar s ovim nevjerojatnim mladićem? On je, naime, najmlađi podvodni istraživač, slobodno bismo mogli reći i arheolog, iako to još nije diplomirao, koji je sa svojih 16 godina vjerojatno i najmlađi na svijetu, a koji dosad ima potvrđena čak tri arheološka otkrića na morskom dnu.

Pitamo ga otkad roni, a njemu nije lako odgovoriti.

- Iskreno, ne znam, otkad znam za sebe. Mislim da sam prvo ronio, a onda počeo plivati - smije se simpatični mladić. Ima savršeno oko za detalje, zbog čega u moru vidi i ono što za druge ne postoji. Redom je tako otkrivao antičke rive, brodove, ali čak i cijelo naselje iz kasnog brončanog doba. Sva njegova otkrića arheolozi su dokumentirali i potvrdili.

image
Privatna arhiva

Svaki slobodni tren u moru

Kristijan će sada u treći razred zadarske Tehničke škole. Upisao je strojarsko-računalni smjer. Nema tko ga ne zna u marini, gdje i pomaže u radionici. Čini se kako nema granica. Rođen je u naselju Mandre, na spomenutih nekoliko kilometara od marine, pa koristi svaku priliku, svaki trenutak slobodnog vremena, kako bi barem malo zaronio. Fascinira ga podmorje, prizori koji kao da nisu s ovog svijeta, koralji, ribe...

Prije tri godine, dakle, imao je svega trinaest, pronašao je u uvali Girenica potopljenu antičku rivu.

- Ronio sam, kao i uvijek, a onda sam na nešto manje od tri metra primijetio nešto neobično. Inače dobro poznajem podmorje i odmah mi je jasno kada nešto nije "u redu". Bile su tu krhotine amfora, usred stijena, različita keramika... Nalazište je snimljeno podvodnom kamerom, a zadarski restauratori nalaze su detaljno proučili i utvrdili da se uistinu radi o arheološkom nalazištu koje se i dalje istražuje - ponosno će Kristijan, za prijatelje Kike.

Ljubav prema moru, ali i povijesti te arheologiji, vodila ga je dalje. Samo godinu dana kasnije zaronio je na Maunu, otoku sjeverozapadno od Paga, usred Maunskog kanala. Tko će znati što mu je došlo da baš tamo upotrijebi svoje nevjerojatne vještine, ali zaronio je i pronašao povijesno blago za koje se dotad nije znalo.

- Bio je to antički brod, negdje na dubini većoj od tri i pol metra. Opet sam prvo vidio amfore, a što sam kretao dalje, postajalo je jasnije da su to ostaci brodoloma. Dokumentirana je tako čak i brodska kuhinja - kaže. Arheolozima je opet zadao posla, vjeruje se da je brod tim kanalom plovio između prvog i trećeg stoljeća ove ere. Nema nikakve dileme, brod dosad nije zabilježen, te je mladi Kristijan Gligora ostao upisan kao njegov otkrivač.

image
Privatna arhiva

Uslijedilo je i treće otkriće, prošle godine, u blizini rodnih Mandri. Ronio je tamo više puta, ali ovaj put primijetio je nešto što mu je privuklo pozornost, između Mandri i naselja Gajac, nedaleko otočića Mišnjak. A to nešto bio je pravi pravcati zid, a zatim i kamene posude. Obratio se tada profesoru Mati Parici s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, potvrdio mu je da je i on već pronašao neke ostatke na kopnu te je uveo i to podvodno otkriće kao dopunu istraživanja. Ispostavilo se da je to nalazište staro između 3000 i 3300 godina...

- Imam još i jedno četvrto, ali o njemu je rano govoriti, jer još nije potvrđeno - zagonetno će neumorni tinejdžer.

S obzirom na to da ga je ACI prepoznao kao nevjerojatni talent, uvrstio ga je među ambasadore, vrhunske sportaše poput Ivice Kostelića te olimpijke u surfanju na dasci Palme Čargo. To ga iznimno veseli, ali pritom je i vrlo skroman.

- To je generacija koja će promijeniti ovaj svijet, mi smo napravili koliko smo mogli, dobro i loše, ali oni su posebni. Njemu nikad nije dosadno. Budi se rano da bi išao u školu, pomaže u poslu, roni, samo što ne leti. I nikad mu ništa nije teško. Uvijek se čudim odakle mu toliko snage. Kada nema posla, s prijateljima organizira akciju čišćenja podmorja. Izvuku svakojaki otpad i vesele se zbog toga - govori nam Željan.

image
Privatna arhiva

Oprez u svakom detalju

Pitamo Kristijana zanima li ga arheologija i u stručnom smislu, odnosno, bi li upisao taj fakultet kada završi srednju? Nije još odlučio. S jedne ga strane privlači, ali sklon je i svojoj računalnoj struci. Kažemo kako bi bilo najbolje da upiše oba fakulteta, jer ne sumnjamo da bi on to mogao, a još bi stigao i roniti.

Govorimo i o opasnostima koje vrebaju iz podmorja. Primjerice, potpisnik ovih redaka užasava se već i prizora tamne, mračne morske trave, a kamoli da bi zaronio u kakav potonuli brod ili ostatke pradavnih naselja. No, Kristijan nam govori kako u moru nema opasnosti, ali treba biti oprezan. Od malena je u rukama iskusnih instruktora ronjenja, uključujući svog oca, koji je u ronjenje zaljubljen već više od četrdeset godina.

Dobro zna dokle se smije ići, kada zaroniti, kako izroniti, pazi se na svaki detalj, jer nekada trenutak nepažnje može izazvati nepredviđene posljedice. No, s Kristijanom je, s obzirom na to da je maloljetan, uvijek netko od instruktora, starijih kolega ili otac, a svi ga čuvaju kao oko u glavi, jer vide koliko je taj mladić vrijedan. Jedino što nam svi govore je to da zaista treba pooštriti pravila vezana uz glisiranje blizu obale.

Poznat je to i stari problem s kojim se Pomorska policija bori svim snagama. Ali, motornih je brodova na Jadranu toliko da je, čak i da se utrostruči flota plovila policije, apsolutno nemoguće kontrolirati svaki pedalj goleme jadranske obale i sve otoke, otočiće...

Strah od glisera

- Ključno je zato apelirati na gliseraše da paze na nas. Neki čak i ne znaju pravila, a ulove se kormila i glisiraju. Ima i onih koji znaju, ali ih svjesno ignoriraju, kao da su sami na svijetu. To je vrlo opasno. Već je bilo puno nesreća, i to nam, kad smo pod morem, izaziva najveći strah. Naravno, znamo ih prepoznati i po zvuku kada se približavaju, ali oni dolaze velikom brzinom, što je zaista neodgovorno i opasno. Zato uvijek molimo sve da poštuju pravila, da se drže propisa, jer ljudski životi su u pitanju - kaže nam ozbiljno mladić.

Razgovor nam kratko traje, mislimo, a zapravo smo uz njega već više od sat vremena. No, mladić je to koji ima što ispričati i vrijeme uz njega samo proleti, a moglo bi se još satima. No, već je večer, on treba na lokalnu feštu u Mandre u čast Olivera Dragojevića, društvo već čeka... Ekipa odlazi, Željan ostaje s nama.

- Jesam li vam ispravno rekao? Njima ostavljamo svijet, i to će biti dobar svijet! - zaključuje uz osmijeh.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 15:31