DOKTORICA U ŽIVOTNOJ ISPOVIJESTI

Nela Sršen: I sama sam bila na granici smrti. Ključ je sebi priznati vrijednost vlastitog života

Hrvatska liječnica u Padovi u knjizi ‘Rak na duši’ donosi autobiografske priče, kako ne dobiti ili kako pobijediti najzloćudniju bolest

Hrvatska liječnica u Padovi, članica tima za transplantaciju jetre u tamošnjoj Sveučilišnoj bolnici, dr. Nela Šršen napisala je knjigu koju ni zdravi ni bolesni ne bi trebali ignorirati. Iskusna doktorica, nekoć i sama teško oboljela pacijentica, o zdravlju i bolesti progovara holistički, tražeći uzroke somatskih problema u - mislima i duši pacijenta.

Neobičan pristup temi od jedne kirurginje. “Rak na duši” amalgam je autobiografskih priča, medicinskih savjeta i priručnika samopomoći.

Stručna, a intimna studija o tome kako ne dobiti ili kako pobijediti rak. Sršen je zapravo na tim stranicama ispisala krajnje iskrenu i osobnu, zanesenu odu životu. Oboljelima, a i zdravima, ta bi knjiga mogla biti putokaz k zdravlju. Bolest na kraju može biti i - pozitivno životno iskustvo, poručuje dr. Sršen.

“Bolest jest ‘iskustvo’, manje-više dugo, bolno i invalidizirajuće, često progresivno s neizbježnim ‘sakaćenjem’ tijela i duha, što potiče na generalnu reviziju. Dramatične i tragične životne situacije se spoznajom, unutarnjim otkrivanjem sebe mogu transformirati u ljubav koja je, dokazano, apsolutno najjače ‘oružje’ postojanja.”

Promjena pristupa

Doktorica među ostalim piše: “Postalo mi je dovoljno slušati pacijente kako govore o sebi da shvatim jesu li stvarno odlučili ozdraviti.” U razgovoru pojašnjava: “Govorim o empatiji. Poistovjetiti se s pacijentom znači zajedno naći najbolje rješenje, aktivirajući pri tome njegov unutarnji mehanizam ozdravljenja.

Evo dva recentna primjera: Jedan dragi gospodin stiže u kolima hitne pomoći, premješten iz jedne bolnice u moju kliniku. U kritičnom je stanju te je potrebna hitna valutacija i transplantacija jetre. Mjesecima je bio nepokretan u krevetu, bubrezi su mu otkazali. Polako sam nastojala da pacijent bude protagonost i aktivan sudionik liječenja, dovodeći ga u situaciju da zajedno odlučujemo o terapiji.

Nakon mjesec dana izišao je iz bolnice, a sada, nakon tri mjeseca, dok čeka transplantaciju, parametri su mu se toliko poboljšali da je skinut s liste, a prije je imao priotet.

Ništa se posebno od terapije nije promijenilo od one u bolnici u kojoj je bio u odnosu na onu u mojoj klinici. Ali, promijenio se njegov pristup bolesti, svijest prema svojem tijelu. To je bila najbolja terapija!

Samo pozitiva

Drugi je slučaj mlade djevojke. S obzirom na to da je bila mlada, bilo je nešto lakše jer nije opterećena ni zasićena životnim iskustvima. Kritična, s poremećenom funkcijom jetre, dolazi na valutaciju i eventualno stavljanje na listu za transplantaciju. Njena je bolest autoimune prirode…

S njom je trebalo razgovarati, dati joj mogućnosti da se otvori, diskutirati s njome modelirajući negativne misli u stvaranje konstruktivnih, stimulirati je da analizira svoje emotivne i afektivne devijacije te da shvati zašto njen imunološki sustav napada vlastiti organ. Nalazi te pacijentice sada su dobri, a novac umjesto za plaćanje transplantacije ona danas želi investirati u željeni studij kako bi ostvarila svoje životne projekte.

Bit u povjerenju

Ono što sigurno ne želi je provesti više ijedan dan u bolnici! Naglašavam, terapija s kojom je stigla u kliniku nije se mijenjala. Ona je promijenila način razmišljanja te je, što je posebno važno, shvatila vrijednost i dragocjenost života!”

Pacijentima poručuje: “Zatvori Google, otvori svoj duh”, “Ne sumnjaj, ne provjeravaj”... Koliko krive ili negativne informacije o bolestima i ozdravljenju koje “googlamo”, slušamo od poznanika, čitamo po novinama mogu obeshrabriti duh? “Previše informacija, što točnih, što manje točnih, stvara konfuziju, povećava strah i nesigurnost pacijenta, što nije dobro.

Udaljavaju nas od istinskog izvora ozdravljenja - nas samih! Kako spominjem i u knjizi, najbolji je liječnik onaj koji pruža i prenosi povjerenje.

Tada će i terapija biti djelotvorna, uz dozu samopouzdanja i pozitivnih misli. Sve to daje dobru garanciju za ozdravljenje.”

20 ‘Crnih točaka’: Ovo vas vodi u bolest i smrt

1. Ne obazirite se na svoje tijelo. Jedite mnogo loših namirnica. Pijte mnogo alkohola. Uzimajte drogu. Održavajte intenzivne seksualne odnose s mnogo partneria.

2. Ako ste pod stresom ili iscrpljeni, ne obazirite se na to.

3.Ponašajte se prema životnom iskustvu kao da je bez svrhe i bezvrijedno.

4.Radite sve ono što ne volite i izbjegavajte raditi ono što biste voljeli. Slušajte mišljenja drugih, nastojeći se osjećati bijedno i beskorisno.

5.Predbacujte i budite krajnje kritični, posebice prema sebi.

6. Napunite si mozak strašnim slikama i onda pustite da vas opsjedaju. Budite sumnjičavi prema svemu i svima: ako ne uvijek, barem većinu vremena.

7. Izbjegavajte prisne i duboke odnose s drugima.

8. Ne izražavajte svoje osjećaje i svoje mišljenje pošteno i otvoreno: drugi bi vas mogli ne cijeniti.

9. Nastojte ne spoznati svoje duboke osjećaje. Odagnajte od sebe sve što je vezano uz osjećaj za humor, život nije šala!

10. Izbjegnite uvesti promjene koje bi vas mogle navesti da osjetite veće zadovoljstvo i radost u životu.

11. Mislite na sve ružne stvari koje su vam se mogle dogoditi. Pomišljajte na zastrašujuće slike, imajte ih često na umu.

12.Budite deprimirani, zavidni i bijesni. Okrivljujte sve za svoju bolest.

13.Čitajte one članke, novine, knjige, gledajte, primjerice, televizijske emisije, slušajte one osobe koje tvrde da za vas nema nade, kako ne možete utjecati na tijek svoje bolesti.

14. Isključite se od svih. Zatvorite se u svoju sobu i razmišljajte o smrti.

15. Mrzite sebe jer ste uništili svoj život. Okrivljujte se.

16. Pođite na preglede različitim liječnicima i specijalistima, sve uglednim imenima! Jurite od jednog do drugoga. Gubite polovicu svog vremena u čekaonicama. Skupite mnogo proturječnih mišljenja i mnogo eksperimentalnih lijekova te počinjite jedan program za drugim bez prestanka.

17. Napustite svoje profesionalne zadaće, prestanite raditi na projektima, ostavite svaku djelatnost koja bi vam mogla pružiti veselje i svrhu.

18. Sažalite se nad svojom sudbinom. Ako se s nekim družite, nastojte da to budu nesretni i ogorčeni ljudi.

19.Ne vodite brigu o sebi, kakve koristi od toga? Tražite od drugih da učine ono što biste vi morali i onda se ljutite što nisu dobro obavili posao.

20. Razmišljajte do koje je mjere život užasan i budite svjesni da ćete jednoga dana umrijeti, možda i ubrzo. Budite potpuno užasnuti tim svojim mislima, kako biste osjetili još jaču bol.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. rujan 2024 23:43