Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća psiholog Merrill Elias počeo je pratiti kognitivne sposobnosti više od tisuću ljudi u saveznoj državi New York. Njegov je cilj bio poprilično određen, prenosi Independent. Htio je promatrati odnos između krvnog tlaka i rada mozga. Kroz sljedeća je desetljeća upravo to i radio, no nije bilo naznake da će nakon 40 godina njegovo istraživanje dovesti do otkrića o čokoladi.
U kasnijoj fazi studije Elias i njegov tim došli su na ideju pitati sudionike istraživanja što jedu. Pokazalo se, naime, da dijete utječe na ono što su već mjerili istraživanjem. Dodatno, imali su na dispoziciji velik broj ljudi pa su htjeli iskoristiti situaciju u kojoj su se našli kako bi doznali kako ljudi donose odluke o hrani.
Dodavši nova pitanja u anketni upitnik, podaci prikupljeni od 2001. do 2006. godine otkrili su zanimljiv uzorak. 'Ljudi koji su barem jednom na tjedan jeli čokoladu kognitivno su bolje funkcionirali', kaže Elias. 'To je značajno jer se tiče većeg broja kognitivnih domena.'
Podatke koje je prikupio Merrill Elias analizirala je nutricionistiknja Georgina Crichton sa sveučilišta u Južnoj Australiji u suradnji s epidemiologinjom Ala'om Alkerwi s Luksemburškog instituta za zdravlje. Dok su druga istraživanja prije pokazala da konzumacija čokolade povoljno djeluje na zdravlje, nitko nije u korelaciju stavio čokoladu i funkcioniranje mozga.
U prvoj je analizi tako otkriveno da postoje 'značajne pozitivne poveznice' između unosa čokolade i kognitivnih sposobnosti. Te su se poveznice održale čak i kada su se uzele u obzir varijable kao što su dob, obrazovanje, dijeta i rizici od kardiovaskularnih bolesti.
Znanstveno gledano, konzumacija čokolade povezana je s 'vizualno-prostornim pamćenjem i organizacijom, radnom memorijom, skeniranjem i praćenjem te apstraktnim mišljenjem'. Crichton objašnjava da se to manifestira i na svakodnevicu pa će oni koji jedu čokoladu 'bolje pamtiti telefonske brojeve ili popis za kupovinu ili da će moći uspješnije raditi dvije stvari odjednom, kao što su na primjer vožnja automobila i pričanje'.
Druga analiza nije uspjela u svezu dovesti konzumaciju čokolade i predviđanje kognitivne sposobnosti. 'Istraživanje jednostavno nije tako postavljeno. Gotovo je nemoguće na takav način uzročno posljedično povezati pojmove', kaže Elias. 'Naša je studija definitivno indicirala da konzumacija čokolade utječe na kognitivno sposobnosti.'
Zašto je tomu tako? Crichton ne može reći, a niti Elias, koji priznaje da je očekivao drukčije podatke s obzir na šećer u čokoladnim pločicama. Međutim, imaju nekoliko ideja.
Naime, pokazalo se da flavanoli kakaa imaju pozitivan učinak na mozak čovjeka. Sumnja se da je taj nutrijent zaslužan za bolji protok krvi prema mozgu što u produžetku pospješuje nekolicinu funkcija mozga. Uz to, čokolada sadržava metilksantine, spojeve koji pojačavaju razne funkcije u tijelu, uključujući i koncentraciju.
No, nemojte potrčati u obližnju trgovinu kako biste pokupovali sve zalihe omiljene čokolade. 'Mislim da za sada možemo reći da možete jesti male količine bez grižnje savjesti', rekao je Elias.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....