LAŽNE INFORMACIJE

Društvene mreže u sabotaži turizma: Najljepša plaža na svijetu ipak ne izgleda kao na slici

Ilustracija

 Marco Simoni/robertharding/profimedia/Marco Simoni/robertharding/profimedia
Manipulativnim tehnikama znaju se služiti i influenceri koji na društvenim mrežama objavljuju spektakularne fotografije i priče o "skrivenim draguljima" neke destinacije

Platforme poput Instagrama, TikToka i YouTubea sve su češće korišteni alati u potrazi za savršenim turističkim odredištem. Unatoč efikasnim algoritmima i jednostavnim tražilicama, treba imati na umu kako je većina sadržaja objavljenog na društvenim mrežama pomno isplanirana, uređena filterima i uljepšana te joj je cilj namamiti posjetitelje u idilu viđenu u objavi.

Lažne informacije o turističkim destinacijama sve su prisutnije u eri digitalnih medija i društvenih mreža. Na prvi pogled mogu izgledati kao bezazlena strategija za privlačenje posjetitelja, no naposljetku takve prakse lokaciji mogu donijeti više štete nego koristi. Njima se služe vlasnici turističkih objekata, marketinške i turističke agencije, ali i influenceri koji si takvim sadržajem povećavaju popularnost.

Žrtve objave lažnih informacija o turističkim odredištima, smještaju ili hrani na lokaciji upravo su turisti koji završavaju razočarani. Kad ne ispuni očekivanja, turisti na raznim platformama ostavljaju negativne komentare koje se brzo šire društvenim mrežama, a potom dospiju i u medije što može trajno naštetiti turističkoj destinaciji.

Istraživanja su pokazala kako se mladi sve više informiraju preko društvenih mreža što ih čini plodnim tlom za širenje dezinformacija ili manipuliranje podacima. Mladi su oni koji najviše putuju u vlastitim aranžmanima pa ako informaciju ne provjere, ne istraže izvor i ne prepoznaju lažnu vijest lako se mogu naći u skupini prevarenih i razočaranih.

Tko širi lažne informacije?

U turističkoj djelatnosti brojni akteri imaju korist od širenja lažnih ili barem iskrivljenih i preuveličanih činjenica što turistima otežava razlikovanje stvarnosti od iluzije. Marketinške agencije i promotori često se služe opisima poput "najljepša plaža na svijetu", "grad s najviše znamenitosti" ili "najbolji advent u Europi" da bi privukli posjetitelje, a stvarnost ostane daleko od prikazanog na fotografijama.

Na ovom popisu nalaze se i nepoštene turističke agencije koje se služe dezinformacijama kako bi prodale svoje usluge. Luksuzni aranžmani koje reklamiraju na svojim stranicama često su znatno lošiji od opisanih, dok su turistički obilasci iz godine u godinu sve skuplji bez da kvaliteta prati povećanje cijene.

Marketinške i turističke agencije vode se samo jednim ciljem - povećanjem prihoda što kratkoročno dobro funkcionira, a dugoročno šteti povjerenju turista kao i poslovanju tvrtke. Kad turisti shvate da su prevareni i podijele svoje nezadovoljstvo na društvenim mrežama, dolazi do pada posjeta i ekonomskih gubitaka.

Lokalni restorani, kafići i trgovine gube kupce, a destinacije koje su jednom zaradile etiketu "prevarantskih" teško će obnoviti ugled. Gubitak povjerenja posjetitelja u turističku regiju nadalje utječe na investitore, politiku i cjelokupnu budućnost mjesta.

Vlasnici hotela i turističkih objekata pribjegavaju sličnim tehnikama objavljivanjem lažnih pozitivnih recenzija na platformama poput TripAdvisora ili Bookinga s ciljem prikrivanja loših strana smještaja. Tako povećavaju broj rezervacija unatoč zastarjeloj opremi, neljubaznom osoblju ili neadekvatnoj čistoći prostora.

Od toga korist imaju i turističke platforme koje ne provjeravaju autentičnost recenzija pa brojni lažni komentari privlače nove posjetitelje na njihove internetske stranice, a veći broj posjetitelja znači i veće prihode od oglašavanja.

Manipulativnim tehnikama znaju se služiti i influenceri koji na društvenim mrežama objavljuju spektakularne fotografije i priče o "skrivenim draguljima" neke destinacije. One su često plod kreativnog uređivanja sadržaja, a ne stvarnog iskustva. Influencerima je glavni cilj monetizacija sadržaja i povećanje broja pratitelja, čak i kada su informacije netočne.

Kako vijesti dolaze do šire publike?

Takve loše prakse zbog popularnosti koju objave uživaju najčešće završe kao vijesti u medijima. Teme o kojima se piše uključuju nekvalitetnu uslugu, visoke cijene, pad broja noćenja u nekim gradovima ili regijama, veliki broj ilegalnih iznajmljivača koje su ujedno i ključni izazovi turizma.

Niti Hrvatska nije ostala pošteđena ovakvih vijesti pa se često pisalo o kolapsu turizma zbog visokih cijena, praznim smještajima, prljavim plažama i nezadovoljnim turistima. Najčešće se temama pristupalo senzacionalistički uz korištenje clickbait naslova koji privlače čitatelje.

image
Yeriyan/alamy/alamy/profimedia/Yeriyan/alamy/alamy/profimedia

Nadalje se takav sadržaj dijelio na društvenim mrežama među kojima je najkorišteniji bio Facebook. Pomalo neočekivano u skupini širitelja lažnih informacija nalazi se i YouTube na kojem kruže lažne tvrdnje o stanju u pojedinim zemljama, sigurnosti, potrebnim dokumentima za ulazak u zemlju, zakonima i slično.

Zakonska regulativa i kontrola

U većini zemalja još uvijek ne postoje zakoni ili regulative koje bi kontrolirale širenje lažnih informacija pogotovo u sektoru turizma. Neke su države uvele strože propise kako bi zaštitile potrošače i osigurale transparentnost, dok je u Europskoj uniji na snazi Direktiva o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima koja obvezuje turističke agencije i platforme da pružaju točne i provjerene informacije.

Dio problema rješavaju i algoritmi za prepoznavanje lažnih recenzija i fotografija, ali i fact checkeri koji su nužni alati u borbi protiv dezinformacija. Postojeći fact checkeri ne provjeravaju velik broj članaka vezanih uz turizam, a oni koji ipak podliježu provjeri nisu fokusirani isključivo na turizam već se dotiču i politika povezanih s tom industrijom.

Medijska pismenost turista također je bitan čimbenik jer oni "pismeniji" mogu bez većih problema prepoznati i eliminirati lažne i nepouzdane izvore informacija.

U Hrvatskoj je trenutačno u tijeku projekt “Uspostava sustava provjere činjenica i objavljivanja javnih podataka” koji zajednički razvijaju Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija. Sveučilište VERN’ i Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) pokrenuli su TurFacto kojem je fokus na provjeri činjenica u turističkom sektoru tako što prati, analizira i evaluira objavljene informacije vezane za turistički sektor koji je Hrvatskoj izuzetno važan.

Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
18. prosinac 2024 11:27