Ugledni američki list New York Times u utorak je na samom vrhu naslovnice svojeg internetskog izdanja objavio veliki tekst u kojem svojim čitateljima opisuje deset mjesta na europskim obalama, rijekama ili jezerima koja su fascinirala njihove novinare.
Kao prvi je naveden Brighton Pier u Engleskoj, potom naša Plitvička jezera, a slijede nizozemski Utrecht, Parc des Buttes-Chaumont u Parizu, vrela Efoulou i Zlatna plaža na grčkom otoku Lezbosu, rijeka Elba na mjestu prolaska kroz Hamburg, fjordovi u blizini norveškog Bergena, rijeka Vltava na mjestu gdje kroz Prag, Cinque Terre u Italiji i Centro Botín u španjolskom Santanderu.
Tekst o Plitvičkim jezerima napisao je Alex Crevar koji je prije dvije godine na sva usta nahvalio i glavni grad Hrvatske u tekstu '36 sati u Zagrebu', kada je primijetio da je Zagreb usprkos izdašnijoj ponudi i novim objektima zadržao veliki dio svojeg starinskog šarma.
Crevar komplimente nije štedio ni kada su u pitanju Plitvička jezera, a njegov tekst prenosimo u potpunosti (u originalu, na engleskom jeziku možete ga pročitati na ovom linku).
Naslovnica web izdanja New York Timesa 16.5.2017.
- Kao putopiscu koji već dva desetljeća radi na Zapadnom Balkanu, jednom od geografski najfascinantnijih dijelova Europe, malo mjesta u regiji može se usporediti s Nacionalnim parkom Plitvička jezera u Hrvatskoj.
Osnovan 1949. godine, proglašen je dijelom Svjetske baštine UNESCO-a 1979., ovaj niz od 16 jezera smještenih oko 130 kilometara južno od Zagreba krunski je dragulj najstarijeg i najvećeg nacionalnog parka u državi. Kliknite na gotovo bilo koji blog koji se osvrće na Balkan i naići ćete na brdo objava iz svakog godišnjeg doba, koji opisuju žuborenje slapova i povezana tirkizna jezera ispresijecana drvenim stazama i okružena šumama.
Park, koji se prostire na površini od gotovo 300 kvadratnih kilometara, leži na vrhu velikog krškog područja ispresijecanog pećinama u brdima Dinarskih alpi. Ova topografija nalik situ stvara jedinstveno platno za hidrološku umjetnost. Rijeke i potoci jure ispod i iznad zemljine površine. Izbijaju i vijugaju kroz porozni vapnenac noseći sediment kalcijeva karbonata koji stvara barijere stare nekoliko tisućljeća, zaslužne za Gornja i Donja jezera, slapove, ali i okoliš u kojem se nalazi više od 1200 biljnih vrsta, 161 vrsta ptica, smeđi medvjedi, risovi, jeleni, vidre i vukovi.
Za mnoge Hrvate ovaj park ima veće značenje od same fizičke prisutnosti i ljepote. Blizu granice s BiH, Plitvice su simbol i strateško uporište na vrhu bumeranga, čija jedna ruka ide prema Panonskoj visoravni, a druga uz Jadransku obalu.
- Stoljećima su jezera stajala na prvim linijama povijesti. No, dok su se mijenjali režimi i granice, uvijek se održao respekt prema krhkosti unikatnog ekosustava. Malo mjesta na svijetu može se pohvaliti time - rekao je Vjeran Pavlaković, profesor povijesti sa Sveučilišta u Rijeci.
Za 14 dolara u jednom smjeru možete busom iz Zagreba stići do Plitvica (voze na dnevnoj bazi), a kad dođete tamo svakako posjetite 80 metara visoki Veli slap, najviši vodopad, i potom kamenim stepenicama uz slapove dođete do mjesta s kojeg se pruža panoramski pogled na Donja jezera. Za putnike koji žele profesionalne vodiče, kontaktirajte VMD Adventure Travel u Zagrebu - završava svoj tekst Carver.
Komentari (0)
Komentiraj