Da je situacija malo drukčija, kraj godine ispunio bi radare zračnog prostora nebrojenim točkicama. Blagdansko je vrijeme sezona najveće zaposlenosti aviokompanija, stotine tisuća ljudi leti s jednog na drugi kraj svijeta, putuju u posjet obitelji ili na raskošne i egzotične novogodišnje proslave. Kraj 2020. nije bio takav.
Pandemija koronavirusa sve je zaustavila, većina avioprijevoznika drastično je smanjila broj svojih operacija i prizemljila najveći dio flote.
Prema neslužbenim statističkim podacima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo o prometu u zračnim lukama u Republici Hrvatskoj, broj prevezenih putnika u prosincu 2020. godine bio je 82% manji nego u istom mjesecu 2019. godine. U prosincu 2019. prevezeno je gotovo 310.000 putnika, a u lanjskom prosincu prevezeno je manje od 55.000 putnika.
Ipak, letjeti se mora.
Grupa od šest poslovnjaka tako je ovih dana morala hitno u makedonsku prijestolnicu Skoplje. Zdravstvena situacija otkazala je brojne poslovne sastanke ili ih preselila na virtualne platforme poput Zooma, no ovaj put je riječ bila o važnom i neodgodivom poslu koji je zahtijevao njihovu prisutnost. Nazvali su jednu od samo četiri hrvatske privatne čarter-kompanije, osječku Air Pannoniju. U roku od samo nekoliko sati u zagrebačkoj zračnoj luci čekala ih je spremna posada i luksuzna Cessna Citation Jet, mali, ali moćni mlažnjak uređen za prijevoz VIP putnika.
Da su se odlučili na put automobilom, poslovnjaci bi do Skoplja putovali satima. Nakon obavljenog posla morali bi uzeti hotel pa tek drugi dan krenuti na dug put natrag u Zagreb. Ovako su, u jednom danu, obavili sve što su trebali, uspjeli pojesti dobar ručak i javiti se pilotu da će malo zakasniti.
- Nema problema, posada je spremna kad vi kažete - rekao im je. Stigli su, ukrcali se, u zrakoplovu se osladili voćem i buteljom dobrog vina te u roku malo više od sata, bili kod kuće.
To je samo jedan primjer kako ovih dana izgleda putovanje zrakoplovom. Mnoge destinacije postale su nedostupne zbog pandemije, redovne linije teško je pronaći, a tu je i rizik od zaraze pa su čarteri preuzeli dio tih putnika.
S kakvim se problemima suočava avioindustrija u cijelom svijetu, pokazuju sljedeće brojke. Procjene s kraja prošle godine od UN-ove agencije ICAO koja se bavi avijacijom govore da su kompanije imale 50-posto manju ponudu sjedala, 60-postotni pad putnika, odnosno gotovo tri milijarde putnika manje te gotovo 400 milijardi dolara pada profita, mali prijevoznici tu su, ipak, uspjeli ono što neke velike svjetske kompanije nisu - preživjeti.
Je li takva situacija u Hrvatskoj?
Kako su nam rekli u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, oni ne vode službenu statistiku o broju letova avionima privatnih prijevoznika, nego to čine zračne luke. No, u našim najvećim lukama to ne žele otkrivati jer je riječ o poslovnoj tajni, upućujući nas na same prijevoznike. Ipak, neslužbeno doznajemo kako je činjenica da su mali prijevoznici preuzeli dio tržišta, no nije riječ o nekom, kako kažu, znatnijem rastu u usporedbi s prošlim godinama.
- Ne žalimo se, iako je i nama posao u opadanju zbog zaraze. Problem je što su otkazane brojne poslovne aktivnosti i manifestacije, poput sajmova, što nam je dosad tradicionalno bio jedan od važnijih segmenta poslovanja. Također, turizam je u padu. No, pandemija nam je dovela i neke nove putnike koji prije svega žele sigurnost i zaštitu od bolesti. Uvedena su nova pravila, dodatne provjere, konstantno dezinficiranje zrakoplova, pridržavanje svih mjera prije i za vrijeme leta od strane posade ali i samog putnika.
Primjerice, to su obiteljski ljudi koji ne žele riskirati zarazu te će radije sa svojom obitelji otići na putovanje privatnim zrakoplovom. Kad izračunaju troškove i stave sigurnost na prvo mjesto, mi ispadamo vrlo povoljni - objašnjava nam Zrinka Kujundžija koja je u Air Pannoniji zadužena za administrativne poslove, dogovaranje letova i kontakt s klijentima.
Logika je jednostavna - u uobičajenom "velikom zrakoplovu" deseci su, katkad i stotine ljudi.
Potrebno je čekati u redu na check-in, čekati na gateu, sve to među mnogo ljudi, što mnogi vide kao rizik od zaraze. U privatnim zrakoplovima nema toga.
Opća je predodžba da je let čarterom vrlo skup, no Kujundžija nam kaže da to ne mora biti slučaj. Cijene leta variraju od pet pa do 40.000 eura, ovisno o destinaciji i željama putnika. Primjerice, aerodromske takse u Švicarskoj vrlo su visoke, a u nekim su zemljama malene, neke zemlje obračunavaju dodatne takse po putniku, druge samo po zrakoplovu.
- Puno je tu varijabli i zato je teško reći koliko stoji jedan let, za svakog se klijenta cijena posebno izračunava. No, ono što uvijek ističemo jest da je, u uvjetima kad ne postoje redovne linije, let čarterom nerijetko čak i ušteda. Hotel, dnevnice, gorivo... Sve to ova grupa poslovnjaka morala bi platiti da su se odlučili ići automobilom ili javnim prijevozom, a s nama nemaju nijedan od tih troškova i još uštede na vremenu, što im je svima uvijek jako važno - objašnjava. Kaže kako, za razliku od velike avijacije, čarteri nisu znatno izgubili na prometu zbog pandemije, a dobili su i neke nove klijente. Air Pannonia obiteljska je tvrtka koja se tim poslom bavi od 1993. godine.
Priču je pokrenuo otac Miroslav Vlašić leteći ruskim zrakoplovom Antonovom-2 u poljoprivredne svrhe, a njegovim stopama krenuli su sin Domagoj, koji ujedno vodi zrakoplovni servis, te sin Krešimir, također pilot, a ženski dio posade ove tvrtke zadužen je za financije, prodaju i administraciju.
Raspolažu s dva zrakoplova Cessna CJ i CJ2, oba su izravno kupili po cijeni od milijun eura za manji zrakoplov i oko dva milijuna eura za veći. Njima su 2019. ostvarili oko 800 letova, a 2020. im je ostala na sličnoj razini. Štoviše, godinu ranije završili su sa 12 zaposlenika, a 2020. sa 15 zaposlenika, što znači da padaju u vodu priče kako je sva avioindustrija na koljenima. Prosječno, kažu, odrade i do 50 letova mjesečno, odnosno od 40-90 sati naleta, a situacija se mijenja ovisno o tome koje je doba godine. Posao je, naime, pretežno sezonski. Dugogodišnji pilot Goran kaže da je najviše letova od ožujka do listopada, no i to se promijenilo zbog koronavirusa. Ponavlja, otkazane su razne poslovne aktivnosti, a i turističkih je putovanja manje, dijelom zato što se u mnoge zemlje ne može ući bez različitih testova ili višednevnih karantena, ali i zbog toga što se ljudi u strahu od zaraze ne odlučuju na putovanje.
- No, malim operaterima promet je možda čak porastao. Ljudi koji imaju novca nastavili su putovati i mi smo preuzeli dio putnika s redovitih linija. Javljaju nam se ljudi koji dosad nisu putovali na ovaj način, ali shvaćaju da je to najsigurniji oblik prijevoza jer su kao grupa izolirani u našem zrakoplovu koji se dezinficira prije i poslije svakog leta. Nisu u kontaktu s drugim putnicima kao u velikim zrakoplovima i to im daje osjećaj sigurnosti, a svima preporučujemo i da nose maske - objašnjava Goran koji s kopilotom Tonijem leti diljem Europe.
Cessna CJ2 ima dolet i do tri sata, a prima do osam putnika. Lete najviše u Njemačku, Italiju i Austriju, no nisu rijetkost ni letovi za Španjolsku, Makedoniju, Srbiju... U zrakoplovu je dosad ugostio brojne slavne i poznate. Štoviše, u kompaniji nam kažu da je većina klijentele iz inozemstva, a oni im pružaju sve što zatraže. Letio je tako u Cessni i slavni tenor José Carreras, planetarno popularni pjevač Zucchero, Andrea Bocelli, članovi hrvatske nogometne reprezentacije, Fernando Alonso, a predsjednik Uefe Aleksander Čeferin prije pandemije bio je stalni klijent kad bi putovao na sastanke diljem Europe. Uglavnom su to, dakle, poslovnjaci, estradnjaci i sportaši.
- Zanimljivost našeg posla je to što nema reda letenja. Ne znamo kad ćemo poletjeti niti kad ćemo se vratiti, sve ovisi o željama putnika. Za Skoplje smo poletjeli u 9, trebali smo biti natrag oko 18 sati, ali sastanak se oduljio. Za nas to nije problem, čekamo koliko god je potrebno. Dok su oni na sastanku, mi smo u hotelu ili šetamo gradom, a samo je važno da nas nazovu sat ranije kako bi sve bilo spremno za polijetanje natrag. Razne su opcije. Nekada putnike pokupimo na jednoj destinaciji pa za nekoliko dana odemo po njih tamo gdje smo ih ostavili - kaže nam pilot koji je cijeli život u zrakoplovstvu, a od 1982. je u padobranstvu te je ostvario 10 titula državnog prvaka u padobranstvu, a leteći na čarter-linijama dosad je prošao više od 300 europskih aerodroma.
Zanima nas, dakako, imaju li VIP gosti i "VIP prohtjeve". Što se jede i pije u luksuznim privatnim zrakoplovima?
- Uglavnom su to vrlo uobičajene želje, poput vode, sokova, voća i vina. U zrakoplovu uvijek imamo vrhunske butelje, kao i pjenušac. No, gotovo da nema toga što ne možemo ispuniti ako nam se kaže na vrijeme, od veganskih ili vegetarijanskih obroka, onih bez glutena pa sve do raskošnih večera, ribe, raznih delicija... Sve je moguće dogovoriti - kaže pilot koji dodaje da se na čarter-letovima nerijetko zateknu i oni koji se boje letenja pa je uloga posade da ih utješi, smiri, objasni da će sve biti u redu, a u čartere se bez problema ulazi i s kućnim ljubimcem.
- Nećemo se žaliti niti pretjerano radovati. Činjenica je da je promet u četvrtom mjesecu jako pao. Ranije smo točno znali kada i gdje očekivati povećanu potražnju, a kako su otkazane brojne manifestacije, slijedilo je razdoblje neizvjesnosti. Naročito je stresno bilo poslovati u ožujku, kad su se zemlje počele zatvarati. U Engleskoj su vrijedila jedna pravila, u Francuskoj druga... A svi su htjeli vratiti se kućama. Bilo je tu puno administracije, ishođenja posebnih dozvola i istraživanja pojedinačnih pravila u svakoj zemlji. Doduše, što se putnika tiče, odgovornost pribavljanja PCR testova i potrebne dokumentacije je na njima, a kontrolu obavljaju službenici u zračnoj luci kad sletimo. Svima, naravno, prije leta objasnimo što im je sve potrebno - objašnjava nam Zrinka Kujundžija.
Naime, kompanije nemaju odgovornost provjere PCR testova kao ni, primjerice, ima li putnik putovnicu. Na njima je da putnika ukrcaju i s njime sigurno slete, a službenici aerodroma u zemlji u koju slete utvrdit će je li sve regularno. Naravno da se putnicima prije samog leta objasne pravila, primjerice da se u neke zemlje ne može bez testa starijeg od tri dana, no sve je na individualnoj odgovornosti putnika koji će, ako se ne pridržava mjera, jednostavno dobiti zabranu ulaska u zemlju te će se morati okrenuti i vratiti kući.
Zahtjevna je ovo bila godina, u kojoj smo naučili prilagođavati se preko noći, naučili biti strpljivi, prepoznavati nove prilike i usmjeriti se na novi način rada. Budućnost i što nas očekuje, jako je teško predvidjeti. U našem poslu vjerujem da će sve više biti prepoznata naša ponuda sigurnijeg i bržeg putovanja. Za poduzetnike ne postoji negativan način razmišljanja tako da je naše predviđanje da nas čeka dobra, zdrava, i svijetla budućnost, zaključuju.
Zanima nas koliko onda stoji jedan let?
- Ovisno o tipu zrakoplova i razdoblju godine, poslovno putovanje Zagreb - Skoplje - Zagreb za pet poslovnih putnika iznosi oko 6000 eura, a obitelj iz Zagreba s dvoje djece može se uputiti na Sardiniju za oko 6500 eura. Sve ovisi o zahtjevima, vremenu polijetanja, otvorenosti aerodroma, broju putnika i dodatnim željama klijenta - kažu u Air Pannoniji.
Komentari (0)
Komentiraj