PONOS SLAVONIJE

PARK PRIRODE PAPUK Brdoviti zaštitnik slavonske ravnice jedan je od geološki najstarijih parkova u Hrvatskoj

Slap Skakavac
 Zeljko Muzevic / CROPIX
 

Iako su zlatne ravnice vjerojatno prva stvar koja se vezuje uz Slavoniju, upravo je njen veličanstveni Papuk od gotovo tisuću metara “trn u oku” kojim se Slavonci posebno ponose. Slavonsku planinu Papuk krasi istoimeni vrh na 953 metara nadmorske visine, a park prirode Papuk obuhvaća prostorno najveći dio planine Papuk i djelomično gore Krndije. Površine je od 33.600 hektara i obuhvaća čak dvije županije - Požeško-slavonsku i Virovitičko-podravsku. Mi smo ga obišli s dvije strane, južne iz grada Velike i sjeverne iz Jankovca. U Velikoj se nalazi jedan od glavnih ulaza u park prirode, a tamo nas je prvo dočekao Centar za posjetitelje smješten u povijesnoj zgradi iz 19. stoljeća. Sljedeće godine bi se ovdje trebao nalaziti edukativni muzej Kuća Panonskog mora s labirintom u prirodi, primjercima fosila dupina, nosoroga i morskog psa te presjek najvažnijih geoloških razdoblja. U blizini Centra se nalazi kamp-odmorište Duboka s 11 parcela sa strujom i vodom te adrenalinski park na dvije razine s 12 elemenata.

Park prirode Papuk je prvi i donedavno jedini geopark u Hrvatskoj pod zaštitom UNESCO-a. Trenutno je na karti europskih UNESCO geoparkova upisano njih 74, a Hrvatska od ove godine ima dva - Papuk i Viški arhipelag. U geoparku Papuk postoji više od 40 speleoloških objekata koje naseljavaju 11 vrsta šišmiša, brojni račići i kukci. Neke od ovih životinjskih vrsta bile su ovdje puno prije nego je čovjek prepoznao ljepotu Papuka.

JANKOVAC,270407
PARK PRIRODE PAPUK TREBAO BI POSTATI UNESCOV GEO PARK,UCENICI 4 RAZREDA OSNOVNE SKOLE
Vlado Kos/CROPIX
Slap Skakavac

Omiljeno odredište planinara

Park prirode Papuk je star oko 440 milijuna godina i jedan je od najstarijih u Hrvatskoj. Zaštićenim dijelom prirode Hrvatske proglašen je 1999. godine zbog iznimnih bioloških, kulturno-povijesnih i geoloških značajki. Granica zaštićenog dijela obuhvaća površinu od 33.600 hektara beskonačnog zelenila.

Informacije o ulaznicama

● individualna ulaznica u Park šumu Jankovac (uključuje promotivan letak o Park šumi Jankovac i turistički obilazak Jankovca uz pratnju vodiča prema dnevnom rasporedu tijekom cijele godine) - 10 kn

● godišnja ulaznica u park šumu Jankovac - 80 kn

*Napomena: djeca do 4 godine ne plaćaju ulaznicu

● team building program (po osobi) - 100 kn

● program “Provedi dan s rangerom” (po osobi do 4 sata) - 150 kn

● edukativni program “Geocaching” (po osobi) - 10 kn

● edukativni program “Rupkova geološka škola” (po osobi) - 60 kn

Papuk je i omiljeno mjesto planinara. Iako nema oštre stijene, krasi ga bogata pitoma priroda i brojne atraktivne i poučne staze. Staza Lapjak (4,2 km) udaljena je 15 kilometara od Požege i prva je brdsko-planinarska poučna staza u Slavoniji. Na njoj se posjetitelji mogu upoznati sa svim značajkama Papuka - od reljefa, geologije, vegetacije, povijesti do flore i faune. Do Grofove staze na Jankovcu (2,3 km) može se doći iz Velike ili Slatinskog Drenovca, a opremljena je stubama, drvenim mostićima i rukohvatima koji prolaze uz jankovačka jezera i slap Skakavac. Geološka poučna staza Rupnica i poučna staza Stari hrastovi (2,3 km) su kraće staze koje pričaju priču o vulkanima svijeta, kamenolomu Trešnjevica, divovskim hrastovima starim 500 godina i konjičkim stazama kojima je ovdje nekad prolazilo plemstvo. Poučna staza Ružica (800 m) vodi do srednjovjekovnog grada Ružica koji se nalazi na brežuljku iznad jezera i grada Orahovice. Botanička poučna staza Turjak (6,3 km) nalazi se na jednom od najzanimljivijih područja Papuka, a prolazi kroz brdo Turjak. Ovdje se nalaze stogodišnja šuma hrasta medunca i crnog jasena unutar koje se nalaze kamenjarska područja i mali vapnenački travnjaci. Poučna staza Kutjevo (1,3 km) se sastoji od obilaska nekadašnjeg cistercitskog samostana iz 13. stoljeća, crkve sv. Marije, baroknog dvorca, parka i vinskih podruma gdje se može organizirati degustacija poznatih kutjevačkih vina. Nakon toga se kroz šumu hrasta sladuna i vinograde hoda sve do Vinkomira, završne točke poučne staze. Parkovi se mogu obići samostalno (10 kuna ulaznica), ili u organiziranom programu uz pratnju vodiča i odabira jedne planinarske staze po odabiru (35-45 kn).

Osim raznolikih reljefnih, geoloških i klimatskih prilika, Papuk je poznat i po raznolikosti tla. Dominiraju šume hrasta kitnjaka i graba, a ovdje se nalaze i stoljetne bukove šume i jele.

Za svako godišnje doba

Nakon Velike, uputili smo se do Jankovca gdje nas je dočekala malo drugačija atmosfera. Za razliku od adrenalinskog parka i kampa Duboka koji najviše živne ljeti, u gorskom izletištu Jankovac jesen je jedno od najvažnijih godišnjih doba. Tada se održavaju manifestacije poput Srednjovjekovnog viteškog turnira koji čarolijom transformira zelenu oazu mira u bučnu livadu na kojoj vladaju vitezovi, streličari i kneginje. Mali i veliki, stranci i domaći, tada se pretvaraju u građane iz srednjeg vijeka i uče se boriti lukom i strijelom, uče na koji se način nekada izrađivala tkanina i kako su se “klesali” vitezovi. Cijena ulaznica za odrasle je 20 kuna, a za djecu 10 kuna. A osim listopadskog turnira, Jankovac je budan i ostalo vrijeme. Nekad je bio poznat po proizvodnji stakla, a danas je omiljeno izletište uz kojeg prolazi 2260 metara duga “Grofova poučna staza”, nazvana po grofu Josipu Jankoviću. Uz edukativnu stazu, na Jankovcu se nalazi se i potok, jezero, špilja s mramornim sarkofagom grofa Jankovića, špilja hajduka Maksima Bojanića, slap skakavac i planinarski dom s domaćim specijalitetima. Za avanturiste tu su brojne planinarske, biciklističke i konjičke staze, a za ljubitelje prirode razne životinjske i biljne vrste.

Jankovac, 070812.
Grof Josip Jankovic, vlasnik tada brojnih posjeda od Vocina do Virovitice, zaljubljenik u prirodu, dosao je sredinom 19. stoljeca na ovaj posjed, odlucivsi svoje zrele godine provesti uredjujuci jednu lijepu dolinu blizu vrha Papuka. Napustio je raskosan zivot u Becu i kao samac zivio na Papuku do 1862. Prvo je sagradio lovacki dvorac, potom dva protocna jezera, za uzgoj pastrva i za vodoopskrbu. Do mauzoleja grofa Jankovica vodi strma staza.
Foto: Zeljko Muzevic / CROPIX
Zeljko Muzevic / CROPIX

Najpoznatiji je svakako slavonski ili ušati gnjurac, ptica koja dolazi iz porodice gnjuraca i ptica vodarica. Gnjurac je izvrstan mali lovac i plivač, a ime mu je zadjenuo britanski istraživač koji je ovdje rado provodio vrijeme i ostao očaran kad je vidio životinjicu smeđeg perja, crne glave i crvenih očiju. U park-šumi Jankovac, koja je zaštićena od 1955. godine, možete i unajmiti kanu, hraniti patkice i vjeverice ili se pak igrati na prostranoj livadi. Nas se ipak najviše dojmio Skakavac, impozantan 35-metarski slap koji ostavlja bez daha. Pri razgledavanju smo zamijetili crvene latice na njegovom dnu pa su nam vodiči objasnili da je prije par dana, upravo na mjestu gdje stojimo, jedan mladi par zakoračio u bračnu luku. A nije omiljen samo ljubavnicima. Skakavac gotovo svakodnevno posjećuju školske grupe iz cijele Hrvatske, a najdraži im je tijekom zimskih mjeseci kad ga prekrije debeli, bijeli prekrivač. Jankovac je uistinu oaza mira - ovdje ćete teško naći signal na mobitelu, tek na pojedinim dijelovi planinarskog doma možete javiti obitelji i prijateljima da ste dobro i da uživate u robinzonskoj prirodi.

Ružica grad - utvrda za vile

Oni koji pak više vole ljetnu sparinu i vrućinu sunca na koži, najbolje je da Papuk posjete od lipnja do rujna. Osvježenje se tada može pronaći na Orahovačkom jezeru koji se smjestio u podnožju Papuka, nedaleko od Ružice grada. Ružica ili Velika utvrda Orahovica najveći je sačuvani utvrđeni grad u Slavoniji. Legenda kaže da je bogati plemić tražio način da sagradi dvorac na mjestu na kojem su se okupljale vile. Nije mu išlo od ruke sagraditi ga jer bi sve što je podigao, vile preko noći srušile. Zato je zatražio savjet mudraca koji mu je rekao da kad se probudi slijedi vola te na mjestu na kojem se on odmara, sagradi svoj dvorac. Plemić ga je poslušao i slijedio je lijenog vola koji je sjeo odmoriti u sjenu drveta divlje ruže obavijene vinovom lozom. Počeo je graditi dvorac, ali ga je vila Ruža koja je voljela tu boraviti, krenula rušiti. Plemić se razljutio i zazidao ju je u zidove. Sljedeći ga je dan kamen s kule u kojoj se nalazila Ruža ubio na mjestu. Dvorac je opstao i do danas ga okružuje rodno grožđe.

Legenda o Katarini

Legenda kaže kako se mlada djevojka Katarina zaljubila u naočitog upravitelja staklane na Papuku. Bila je to, nažalost, neuzvraćena ljubav, a zanesena djevojka je u nemoći odlučila kako je jedini cilj onaj prema dolje. Skočila je s vrha slapa, a pritom je udarila desnim ramenom o stijenu, ostala bez desne ruke i izdahnula. Na mjestu gdje je skočila izgrađen je kameni križ. To područje zove se Staklarsko groblje. Naime, u 19. stoljeću su na Papuku radile četiri staklane, a do danas su ostala vidljiva samo tri spomenika. Legenda kaže da duh Katarine i dalje neutješno šeće šumom, a oni koji noću pozorno osluškuju, mogu ćuti glas ove nesretne djevojke.

Grob grofa Jankovića

Grof Josip Janković bio je voćinski vlastelin koji se zaljubio u dolinu Jankovac. “Kad sam se uspeo ovim stijenama, duša mi se nije mogla zasititi pogleda na dolinu... Ovo mjesto sam izabrao za svoj vidikovac u nadolazeće vjekove”, rekao je svojedobno grof Janković. Na ruševinama nekadašnje staklane, podignuo je lovački dvorac, iskopao dva jezera i “stvorio” je slap Skakavac tako što je jankovački potok usmjerio preko 17 metara visoke stijene. Ovdje je napravio i svoje posljednje počivalište. Grobnica grofa Jankovića se nalazi u osam metara dubokoj i tri metra širokoj pećini u kojoj se nalazi sarkofag od crvenog mramora u kojem je pokopan grof, mali oltar i svijećnjaci.

Jankovac, 070812.
Grof Josip Jankovic, vlasnik tada brojnih posjeda od Vocina do Virovitice, zaljubljenik u prirodu, dosao je sredinom 19. stoljeca na ovaj posjed, odlucivsi svoje zrele godine provesti uredjujuci jednu lijepu dolinu blizu vrha Papuka. Napustio je raskosan zivot u Becu i kao samac zivio na Papuku do 1862. Prvo je sagradio lovacki dvorac, potom dva protocna jezera, za uzgoj pastrva i za vodoopskrbu. Izvor Jankovackog potoka.
Foto: Zeljko Muzevic / CROPIX
Zeljko Muzevic / CROPIX

Adrenalinski park Duboka

Konačno je došlo vrijeme i za ljubitelje adrenalina! Želite li se penjati po umjetnoj stijeni, spuštati zip-lineom, trčati po drvenim gljivama koje vise između drveća ili prelaziti preko drvenih visećih mostova? Od ovog ljeta to možete u adrenalinskom parku Duboka koji je vrlo brzo od otvorenja postao omiljeno mjesto mnogih malih i velikih zaljubljenika u visinu, adrenalin i zabavu. U parku možete iskušati svoju spretnost na dva poligona. Onaj namijenjen odraslima ima 12 elemenata u sklopu kojeg je i zip line, a za djecu i one opreznije tu je poligon s devet elemenata. Adrenalinski park rađen je po uzoru na parkove u Brazilu, ima prirodan nagib terena, a okruženje visokih stabala i cvrkuta ptica mu daje jedinstven doživljaj. Za dva sata adrenalinske zabave odrasli će platiti 80 kuna, a djeca 50 kuna. Prije dolaska potrebno je najaviti se na email Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Kamp Duboka

Kamp Duboka se smjestio na rubnom dijelu Parka prirode Papuk u mjestu Velika (pokraj adrenalinskog parka). Ima 11 uređenih parcela za kampere i kamp prikolice s priključcima za električnu energiju i vodu. Može primiti do 200 kampista, a jedan dio je predviđen za boravak gostiju u šatoru. Gosti kampa se mogu koristiti zajedničkom kuhinjom i sanitarnim čvorom. Cijena boravka za odrasle je 40 kuna, za djecu 20 kuna, a za mlađe od 12 je besplatno. Otvoren je od travnja do studenoga.

Kako doći do PP-a Papuk?

Sa sjeverne strane postoje tri glavna ulaza - Voćin, Slatinski Drenovac i Orahovica, dok je ulaz s južna strane iz Velike. Do Parka prirode možete doći automobilom, autobusom, kamperom, motociklom ili pješice. Ako dolazite autocestom Ivanja Reka-Lipovac iz smjera Zagreba, izlazite na izlazu Nova Gradiška odakle preko Požege dolazite u Veliku. Ako pak dolazite iz pravca Vinkovca, izađite na izlazu Lužani pa preko Pleternice dolazite u Veliku.

Kada je najbolje vrijeme za posjet?

Park prirode Papuk savršen je za rekreaciju i planinarenje, a zbog svoje pozicije to je moguće kroz cijelu godinu. Oni koji su željni kupanja, najbolje godišnje doba je ljeto kad su otvoreni bazeni u Velikoj, a Orahovačko jezero je izvrsno mjesto za osvježavanje. Planinarenje i šetanje dostupno je cijele godine, ali bi bilo dobro da prije polaska provjerite vremensku prognozu kako biste se mogli primjereno obući. Na Papuku ima obilje aktivnosti - od penjališta Sokoline, bogatih nalazišta arheoloških lokaliteta do “Grofove poučne staze” u šumi Jankovac.

Manifestacije

● Srednjovjekovni viteški turnir na Jankovcu - tradicionalna manifestacija na kojoj se promiče kulturno-povijesna baština Papuka; streličarski turnir, lakrdijaški show, škola mačevanja...; održava se u listopadu

● CITO (Cache In Trash Out) - akcija čišćenja u travnju kojom se obilježava Dan planeta Zemlje; kombinacija geocachinga i čišćenja parka

● MTB utrka - biciklistička utrka od 16 km na visini od 930 metara; održava se u svibnju/lipnju

● Papučki jaglaci - tradicionalna planinarska manifestacija na kojoj se “pozdravlja proljeće”; okuplja preko 1500 planinara i izletnika

● Zelena čistka - akcije čišćenja na Dan planeta Zemlje u travnju; dio globalne akcije “Očistimo svijet”

● Koncert “Na livadi na Jankovcu” - nastup polaznika međunarodne glazbene akademije na livadi u šumi Jankovac; održava se u rujnu

● Planinarski Divani - druženje planinara na pinkl balu (svatko nosi svoje jelo i piće i za to se natječe); u studenome

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Linker
20. studeni 2024 18:37