STIŽU NAM NOVI RISOVI, PRATIT ĆE IH FOTOZAMKAMA Hrvati popili 1,3 milijuna limenki Ožujskog za spas ugroženih životinja

Ris, vuk, dupin, bjeloglavi sup. Moćne životinje, ali istodobno krhke, ugrožene vrste.

Da bi pomogli njihovu očuvanju, Ožujsko pivo, odnosno njegovi potrošači prikupili su od lipnja, u sklopu kampanje “Zaštićeni zakonom”, 650 tisuća kuna za udruge koje se bave zaštitom tih životinja. Svaki kupac limenke Ožujskog posebnog dizajna, ilustriranog crtežima koji prikazuju ova posebna stvorenja, donirao je 50 lipa za akciju. Za risove u Hrvatskoj brinu stručnjaci okupljeni oko udruge Biom, među kojima su i znanstvenici s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i Veleučilišta u Karlovcu. U fokusu njihova rada je takozvana dinarska populacija risova, koje ima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sloveniji.

Slabi geni

“Ovdašnja je populacija nastala 70-ih godina prošloga stoljeća”, priča nam Ivana Selanec, stručna suradnica za zaštitu prirode u udruzi Biom. “S našeg su područja risovi bili potpuno izumrli. Za odstrel su se čak davale i nagrade”, kaže Selanec. Na inicijativu lovaca, dovezli su nove jedinke, ima ih oko 60-ak najviše po Gorskom kotaru i Velebitu.

Boris Kovacev, Srdjan Vrancic / CROPIX

S našeg su područja risovi u jednom trenu bili izumrli, kaže Ivana Selanec (u krugu)

“Veliki je problem i to što je populacija genetski osiromašena jer se međusobno pare, vrlo su srodni, što za posljedicu ima veliku osjetljivost i sklonost bolestima”, objašnjava.

Kako bi se to maksimalno preveniralo, Hrvatska se uključila u projekt “Life Lynx”, koji sufinancira Europska unija, a u sklopu kojega u Hrvatsku i Sloveniju do 2024. godine dolazi još 14 novih risova. Od cjelokupne brojke, četiri dolaze u Hrvatsku, s time da su dva već tu. “Da bismo im maksimalno pomogli, moramo provesti dodatna istraživanja. Imamo područja na Dinari na kojima nam kritično nedostaje podataka pa ćemo novcem od kampanje ‘Zaštićeni zakonom’ nabaviti nove fotozamke. Riječ je o uređajima koji funkcioniraju kao automatski fotoaparati. Postavi ih se na drvo pa oni pomoću senzora automatski detektiraju i fotografiraju životinju” kaže Ivana Selanec. Tumači nam da se radi o sve češće korištenoj tehnologiji, koja će im omogućiti da potvrde česte dojave o risovima koje ne mogu potkrijepiti podacima.

'Ne bojimo ih se'

“To su vrlo tajanstvene životinje, koje jako dobro osjete prisutnost čovjeka pa ih nije nimalo lako proučavati. Odlično je što risovi imaju uzorak krzna jedinstven za svaku životinju, pa ih pomoću fotozamki možemo precizno identificirati i onda vidjeti gdje se kreću. Zanimljivo je da ih, iako su vrhunski predatori, i dalje percipiramo s manjom dozom straha nego što je to slučaj kod drugih divljih životinja, poput medvjeda i vuka”, zaključuje Ivana.

Ožujsko kampanja pomoći će i kod bjeloglavih će supova novac biti iskorišten za namjensko vozilo, koje će služiti za prikupljanje i dovoz hrane na hranilište ovih lešinara na Cresu. “Radi se o kombi vozilu koje ima tovarni prostor i namjenske spremnike koji će nam omogućiti transport strvina ovaca na cresko hranilište za bjeloglave supove”, kaže nam Marko Modrić, glavni čuvar prirode Javne ustanove Priroda, koja ima sjedište u Rijeci, ali upravlja i Centrom za posjetitelje i oporavilištem za bjeloglave supove u mjestu Beli na Cresu gdje imaju dvoje zaposlenih.

Boris Kovacev, Srdjan Vrancic / CROPIX

U Hrvatskoj bjeloglavih supova ima samo na Krku, Cresu, Prviću i Plavniku, kaže Marko Modrić (u krugu)

“Baš preko ljeta mladi supovi počinju s prvim letovima. Upravo nam je to najaktivnija sezona. Gnijezde se iznad mora pa ih često moramo spašavati jer mlade ptice padaju u more i, nažalost, utapaju se ako se ne izvuku na vrijeme”, priča nam Marko. Nakon što ih spase, ptice odlaze u oporavilište. “Pogledamo jesu li ozlijeđene, a najčešće nisu, ali su iscrpljene i pod šokom. Hranimo ih do određenoga trenutka pa ih puštamo na Cresu”, tumači. Svaka ptica, prije nego što napusti oporavilište, dobije GPS odašiljač preko kojega se prati njezino kretanje i oporavak. U Hrvatskoj bjeloglavih supova ima samo na Krku, Cresu, Prviću i Plavniku.

U Hrvatskoj ima oko 110 parova bjeloglavih supova. Kaže parova jer se radi o životinjama koje, jednom kada dostignu spolnu zrelost i pronađu svoj par, skupa ostaju do kraja života.

Novac od kampanje u Institutu za istraživanje i zaštitu mora “Plavi svijet” uložit će se pak u opremanje stana na Velom Lošinju gdje se i nalazi njihova ustanova. Ova institucija, koja se bavi životom pod morem, a, među ostalim, i zaštitom dupina, ima velik broj studenata i ljudi koji su kod njih na stručnom osposobljavanju, kojima osiguravaju smještaj kada dolaze kod njih učiti i obrazovati se. “Njihov nam je smještaj uvijek bio problem, posebice preko ljeta, pa smo kupili jedan stari stan koji treba adaptaciju. Tako ćemo taj novac uložiti upravo u njegovo uređenje”, kaže nam Draško Holcer iz “Plavog svijeta”.

Dobri dupin Flipper

Radi se o mjestu koje ima nekoliko zadataka: provode istraživanja vezana za zaštitu i upravljanje okolišem, obrazuju nove generacije za to, a izrađuju i konkretne planove kojima naglasak nije samo na zaštiti i upravljanju, nego i na ljudskom aspektu cijele priče. Draško tumači da u Jadranu ima više vrsta dupina, od kojih je svima vjerojatno najpoznatiji dobri dupin, kolokvijalno “Flipper”, po poznatoj filmskoj životinji. “Nekad je tu bilo i običnog dupina, no vrsta je regionalno izumrla zbog velikog odstrela 50-ih godina prošloga stoljeća te disbalansa u okolišu zbog velikog izlova.

Bozidar Vukicevic, Darko Tomas / CROPIX

Dupin je preživio samo zato što je oportunist, ističe Draško Holcer (u krugu)

Dobri dupin je preživio jer je prilagodljiv, oportunist, ali je pod velikim pritiskom. Veliki je problem, naravno, i zagađenje okoliša. Dobri dupini, kojih je u Jadranu oko deset tisuća, žive oko 50 godina. Hrane se životinjama koje su na vrhu hranidbenog lanca, a koje u sebi imaju pesticide, metale, mikroplastiku. To itekako ostavlja utjecaj na njihovo sveukupno stanje”, tumači nam Draško Holcer.

Zoološki vrt Zagreb će, pak, napraviti nove nastambe za vukove. Već su počele pripreme terena, a izgradnja je u planu za mjesec dana. - Ta će nastamba vukovima pružiti još prirodniju okolinu te bolje uvjete života, a građanima omogućiti da ih upoznaju na još zanimljiviji način. Formiranjem brloga i tunela nastamba će dobiti prirodan izgled. Pri tome će se koristiti i prirodni materijali - kamen, zemlja, debla i granje. Kako bi nastamba bila što ugodnija za život vukova, posjetitelji će imati pogled na njih sa samo nekoliko mjesta.

Zoološki vrt Grada Zagreba

Damir Skok (u krugu), šef Zoološkog vrta u Zagrebu, najavljuje gradnju moderne vučje jazbine

U tu će se svrhu izgraditi dvije promatračnice od kojih će jedna podsjećati na šumsku kolibu, a druga će biti u obliku brda unutar kojega će biti tunel iz kojega će se moći promatrati nastamba - kaže nam Damir Skok, ravnatelj ustanove, pa nastavlja:

- Bit će to najsuvremenija vučja jazbina u Europi. Veliku ćemo pažnju staviti i na edukativni aspekt nove nastambe, pa ćemo podučiti o tome koliko je važno mjesto vukova u ekološkom sustavu - priča.