Benzinci i dizelaši u EU već za 14 godina odlaze u povijest: Bruxelles tako želi zaštititi klimu, ali plan je pun rupa

Benzinci i dizelaši odlaze u povijest, budućnost je na električnim vozilima i Europska unija u srijedu predlaže strategiju kojom će u idućem desetljeću postići ugljičnu neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena.

Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil, koji je prijevozno sredstvo broj jedan za Europljane, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika.

Suočen s tim pritiskom, EU je u 2020. godini zacrtao cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050.

Europska komisija trebala bi 14. srpnja predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine.

Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prijevozna sredstva na potpuno novom tržištu.

Europa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030.

Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030., a zatim 100 posto 2035. godine.

Iako se o tim brojkama još raspravlja one su golema prisila za automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem.

Uzlet električnih vozila

Na automobilskom tržištu koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom koronavirusa, električna vozila snažno napreduju.

Udio električnih automobila je 8 posto svih registriranih vozila u zapadnoj Europi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno 356.000 vozila, a "što je više nego u cijeloj 2019.", kaže njemački analitičar Matthias Schmidt.

Novi propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem koja kombiniraju benzinski motor i bateriju.

To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14,6 milijuna ljudi u Europskoj uniji i koja još snažno računa "na tranzicijsku tehnologiju".

Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju, danas je duboko podijeljen. Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta na korist kineske konkurencije koja je ispred Europe u baterijama.

Volkswagen već spreman

Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Europi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila nakon skandala iz 2015. kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispušnim plinovima svojih dizelskih motora.

"Golemi je sukob unutar Europske udruge proizvođača automobila (ACEA). Zbog Dieselgatea, Volkswagen je bio prisiljen odabrati električna vozila kako bi popravio narušeni ugled. Grupa je pristala na golema ulaganja i sada ih proizvodi kako bi poštivala buduće zakone", objašnjava Matthias Schmidt.

"Volkswagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente", dodaje.

U lipnju je Volkswagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutarnjim sagorijevanjem u Europi između 2033. i 2035. godine.

"Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizirati prijevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035.", ocjenjuje Diane Strauss iz nevladine udruge Transport i okoliš za Francusku.

U klasifikaciji objavljenoj u lipnju, nevladina udruga prozvala je Daimler (Mercedes), BMW, Stellantis (PSA, Fiat) i Toyotu kao proizvođače čiji su projekti ocijenjeni "neambicioznima" jer se u velikom dijelu oslanjaju na hibridna vozila s punjenjem koja onečišćuju.

Renault i Hyundai dobili su bolje ocjene iako i oni daleko zaostaju za Volkswagenom i Volvom.

Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem trebala bi se uravnotežiti između "2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva i 2040. godine, kada će pak biti prekasno s klimatskog stajališta", ocjenjuje Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Europskom parlamentu.

Canfin zagovara osnutak fondova "od nekoliko milijarda eura" koji bi pomogli stotinama malih i srednjih poduzeća vezanih uz autoindustriju jer će upravo ona biti pogođena promjenom tehnologije.