ZAGREB - U povodu slovenskog prigovora na hrvatski zahtjev za zaštitu izvornosti istarskog pršuta, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula i Ruža Tomašić upozorili su Europsku komisiju da je istarski pršut od 2011. zaštićen u Hrvatskoj po standardima EU te da ovo nije prvi put da Slovenija osporava izvornost hrvatskim proizvodima.
Tonino Picula pita Komisiju koji je njen stav o prigovoru Republike Slovenije koja je, ističe, "već put u Europu blokirala hrvatskoj kranjskoj kobasici i teranu", a Ružu Tomašić zanima smatra li Komisija slovenski prigovor zloporabom tog instituta i udarom na slobodu tržišta.
"Kao i u slučaju prošeka (koji osporava Italija) i terana, radi se o pokušaju eliminacije konkurencije sa zajedničkog tržišta preko europskih institucija. Planira li Komisija poduzeti mjere kojima bi se spriječilo ponovno dovođenje Republike Hrvatske u neravnopravan položaj na ovaj način", zanima eurozastupnicu Tomašić.
O svojim upitima javnost su Picula i Tomašić izvijestili priopćenjima.
Istarski pršut je, ističe Picula obraćajući se Europskoj komisiji, prvi autohtoni poljoprivredno-prehrambeni proizvod uopće u Hrvatskoj zaštićen oznakom izvornosti prema standardima Europske unije, a na dugotrajan postupak zaštite utrošeno je 1,8 milijuna kuna. Da bi dobio status istarskog pršuta, svaki proizvod mora dobiti tri pečata: da je meso uzgojeno u Istri, osušeno u Istri te da je spravljeno prema tradicionalnoj recepturi. Proizvodnja pršuta ne ovisi o državi već teritoriju na kojem je proizveden, zbog čega je istarski pršut apsolutno autohtoni proizvod i nigdje u svijetu ne proizvodi se na način kako se to radi u Istri, dodaje Picula.
U priopćenju o Piculinom upitu Europskoj komisiji podsjeća se da on već u kolovozu prošle godine od Komisije zatražio pojašnjenje situacije oko naših drugih autohtonih proizvoda: prošeka i terana. Tom je prilikom istaknuo kako hrvatski prošek i talijanski prosecco, kao ni slovenski i hrvatski teran nisu istovjetni proizvodi jer su hrvatski prošek i teran rezultat višestoljetne proizvodne tradicije, a njihovo geografsko porijeklo neupitno. Komisiji je postavio i pitanje razmatra li provođenje mjera podrške hrvatskim vinarima koje bi olakšale plasman njihovih proizvoda na europsko tržište, s obzirom na to da u Hrvatskoj na kvalitetna vina otpada oko 62 posto ukupne proizvodnje.
Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede jučer je izvijestilo o slovenskom prigovoru na hrvatski zahtijev za zaštitu istarskog pršuta na EU razini. Ako Komisija ocijeni da slovenski prigovor nije osnovan, procedura zaštite istarskog pršuta ide dalje, a ako smatra da jest osnovan, slijedi postupak dogovora Slovenije i Hrvatske. Iz Ministarstva su izvijestili i kako je u EU poslan zahtjev za zaštitu tradicionalnog naziva prošek i procedura je u tijeku.
U slovenskom Ministarstvu poljoprivrede doznaje se da je glavni sadržaj slovenskog prigovora na hrvatski zahtjev za zaštitu izvornosti istarskog pršuta taj što se i u Sloveniji još uvijek proizvodi pršut istog imena. Objašnjavaju kako bi se moglo ugroziti ime slovenskog proizvoda koji je tvrtka Kras Sežana na hrvatskom tržištu prodavala, kako navode, još od 1996. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....