Željeznica je u 19. stoljeću promijenila način na koji ljudi putuju i postala simbol modernizacije. Iduće stoljeće potom je pripalo automobila i avionima - no, krajem prošlog milenija i naročito početkom novog vlakovi se vraćaju u modu. Ovaj put kao super brzi, moderni i udobni strojevi koji distance od više stotina kilometara mogu svladati za tek sat ili dva.
Brzi vlakovi "rođeni" su u Japanu, kada je u osvit Olimpijskih igra 1964. godine počeo voziti čuveni "Shinkansen", u svijetu odmah preimenovan u "vlak-metak". Prva serija (0) sada već čuvenih vlakova vozila je do 210 km/h, a put željeznicom od Tokija do Osake sa šest i pol sati skraćen je na samo tri sata i 10 minuta. Dugo vremena Japanci su dominirali brzom željeznicom, potom su se utrku uključili i Francuzi sa svojim TGV-om, uslijedile su i druge države zapadne Europe, samo da bi u 21. stoljeću totalnu dominaciju preuzela - Kina.
Druga globalna velesila prvu liniju brze željeznice otvorila je 2003. godine, a do kraja prošle godine njihova mreža brzih linija narasla je na golemih 42.000 kilometara, što je oko dvije trećine svih brzih željezničkih linija na svijetu. Do 2035. plan Pekinga je da ta mreža naraste na 70.000 kilometara. Čisto usporedbe radi, sljedeća zemlja na listi, Španjolska, trenutno ima oko 4000 km brzih linija.
Mi smo u ovom tekstu izdvojili 10 najbržih vlakova u 2023. godini - pritom smo preuzeli kriterij sa stranice Railway Technology na kojoj Peter Nilson vlakove rangira prema maksimalnoj operativnoj brzini. Dakle, ne radi se o brzinama koje su postignute na testovima. Ipak spomenimo da u toj kategoriji primat drži japanski maglev vlak serije L0, koji je na testiranju jurio čak 602 km/h koristeći tehnologiju magnetske levitacije koja omogućuje vozilu da lebdi na malom razmaku od tračnica upotrebljavajući magnete koji ostvaruju dizanje i potisak. Ta bi serija vlakova trebala voziti na novoj maglev liniji naziva Chuo Shinkansen, a koja bi do kraja desetljeća trebala povezati Tokio i Nagoyu, a negdje oko 2045. godine će se produžiti sve do Osake. No, projekt je već upao u niz raznih problema, od financiranja do pitanja utjecaja na okoliš, te zapravo nije jasno kada će biti dovršen.
Nadalje, ovdje vlakove nećemo rangirati ni prema najvećoj prosječnoj brzini na nekoj liniji (iako se to možda čini i kao najpoštenija kategorija). Tu čast trenutno drži brzi vlak CR Fuxing koji vozi na liniji između Pekinga i Šangaja te distancu od 1302 km prelazi za 4 sati i 18 minuta, zajedno sa stajanjima. Tu se radi o prosječnoj brzini od skoro 303 km/h, uz napomenu da na dijelu od Pekinga do Nanjinga (1018 km) vlak prosječno vozi čak 316 km/h.
I sad konačno prelazimo na listu 10 najbržih vlakova na svijetu, prema maksimalnoj operativnoj brzini koju postižu, a kako ih je izdvojio Railway Technology.
10. Trenitalia Frecciarossa 1000 (Italija): 300km/h
Vlak službenog naziva ETR1000, u javnosti je poznat kao "Crvena strijela", zajedno su razvili Hitachi Rail Italy i Alstom, a vozi za talijanskog državnog željezničkog operatera Trenitalia. Osim Italije, vozi i u Španjolskoj.
ETR1000 ima osam vagona u kojima može prevesti od 457 putnika, a na svojim linijama postiže maksimalnu brzinu do 300 km/h. Inače je ovaj vlak projektiran za maksimalnu brzinu od 400 km/h, a na testiranju 2015. godine postigao je brzinu od 389 km/h.
9. Korail KTX-Sancheon (Južna Koreja): 305 km/h
Južnokorejski brzi vlak KTX-Sancheon izradila je domaća tvrtka Hyundai Rotem, a ime je dobio po jednoj vrsti ribe. Svaki od vlakova može voziti do 363 putnika, a maksimalna operativna brzina iznosi 305 km/h.
Hyundai Rotem već je razvio i prototip nove generacije vlakova, HEMU-430X, koji je postigao brzinu od 421 km/h na testovima. U tijeku je i serijska proizvodnja modela baziranog na ovom prototipu, a koji je nazvan EMU-320. On bi uskoro trebao početi voziti na redovnim linijama s maksimalnom operativnom brzinom od 320 km/h.
8. Renfe AVE 103 (Španjolska): 310 km/h
Ove vlakove proizvodi Siemens, a koristi ih španjolski državni željeznički prijevoznik Renfe na svojim čuvenim brzim linijama AVE. Podsjetimo riječ je o zemlji koja se može pohvaliti s oko 4000 km linija brze željeznice, pri čemu u leđa gledaju samo Kini. Vjerojatno najpoznatija linija je ona između Barcelone i Madrida, duga 621 km. Na njoj je vlak serije S103 na testovima postigao brzinu veću i od 400 km/h, a maksimalna operativna brzina ograničena je na 310 km/h. Vlak može primiti do 404 putnika.
7. ONCF Al Boraq (Maroko): 320 km/h
Maroko je izgradio prvu i dosad jedinu afričku brzu liniju željeznice (Egipat sprema drugu) i pritom nisu štedjeli. Na 323 km dugoj trasi između Tangiera i Casablance vozi Al Boraq, uz napomenu da je "tek" 186 km između Tangiera i Kenitre doista nova linija na kojoj vlak Alstom Avelia Euroduplex (kapaciteta za 533 putnika) može postići brzinu od 320 km/h. Ostatak linije je nadograđena postojeća pruga.
6. JR Shinkansen (Japan): 320 km/h
Čuveni vlak-metak probio je led s velikim brzinama, a i dan danas je sinonim za brzu željeznicu, a možda još i više za - točnost. Japan se danas diči s gotovo 3000 km brzih linija, a najpoznatija je ona između Tokija i Osake, Tokaido Shinkansen, na kojoj je od njenog začetaka (1964.) do danas prevezeno više od 6,4 milijardi putnika. Riječ je o vrlo prometnoj trasi koju bi u budućnosti trebao rasteretiti na početku teksta spomenuti Chuo Shinkansen, ultra brzi maglev koji bio jurio više od 500 km/h.
Trenutno su najbrži japanski vlakovi serije E5 i H5 koje proizvode Hitachi Rail i Kawasaki Heavy Industries, a maksimalna operativna brzina im je 320 km/h. Oba voze na linijama Tohoku Shinkansen i Hokkaido Shinkansen (ova potonja je varijanta vlaka prilagođena za izrazito hladno vrijeme, nepovoljne uvjete i snijeg).
5. SCNCF TGV (Francuska): 320 km/h
Vjerojatno najpoznatiji brzi vlak na svijetu nakon Shinkansena je francuski Train à Grande Vitesse (TGV). Riječ je o vlaku s kojim je pokrenuta prva brza linija u Europi, a koji je kroz tri desetljeća konstantno obarao brzinske rekorde. Zadnji put to je učinio 2007. kada je TGV POS na testiranju postigao brzinu od 574,8 km/h, i dalje najveću za vlak koji vozi na konvencionalnim tračnicama (dakle ne maglev). Kad je u pitanju maksimalna operativna brzina TGV Duplex, Réseau, POS i Euroduplex modeli razvijaju do 320 km/h.
Zanimljivo je i da se TGV mreža širi i izvan Francuske prema susjednim zemljama - Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Luksemburgu i Belgiji. Sama mreža brzih linija u Francuskoj proteže se na oko 2800 km, a od iduće godine na nekim linijama trebao bi voziti i najnoviji TGV-M model za kojeg se očekuje da će imati maksimalnu operativnu brzinu od 350 km/h.
4. DB ICE (Njemačka): 330 km/h
Seriju vlakova Intercity-Express 3 (ICE-3) proizvode Siemens i Bombardier, a koriste ih Deutsche Bahn (DB) i nizozemski operater Nederlandse Spoorwegen (NS). Ova serija vlakova uključuje klase 403, 406, 407 i 408 koje su poznate kao ICE 3, ICE 3M, New ICE 3 i ICE 3neo.
U Njemačkoj ovi vlakovi razvijaju maksimalnu operativnu brzinu od 320 km/h, ali klasa 403 na liniji između Frankfurta i Kölna smije voziti i do 330 km/h u slučaju potrebe da se nadoknadi eventualno kašnjenje. Napomenimo i da se DB suočava sa sve više kritika zadnjih godina, uglavnom zbog nedovoljnog održavanja infrastrukture zbog čega brzi vlakovi često ne razvijaju svoj puni potencijal.
3. CR Fuxing (Kina): 350 km/h
I sad konačno dolazimo do neprikosnovenih vladara brzih vlakova, Kineza. Vlak državne tvrtke China Railway razvija maksimalnu operativnu brzinu od 350 km/h, a na testovima je premašio čak i 420 km/h. Riječ je o prvim vlakovima koji su rezultat domaće proizvodnje, nakon što se zanat izučio na inozemnim modelima i tehnologijama. Fuxing može prevesti do 500 putnika, a vozi i na najbržoj redovnoj liniji na svijetu, onoj između Pekinga i Šangaja o kojom smo pisali na početku teksta. Također se koristi na još sedam drugih linija diljem Kine, a nedavno je uveden i u prvoj brzoj liniji u Indoneziji, između Jakarte i Bandunga, koju su izgradili Kinezi.
2. CR Harmony (Kina): 350 km/h
Vrlo sličan Fuxingu, kineski Harmony također ima maksimalnu operativnu brzinu od 350 km/h, ali je zato na testovima 2010. godine razvio brzinu od 486 km/h. Harmony je zapravo poslužio kao razvojni model za Fuxing na kojem se i dalje koristila inozemna tehnologija. Svojedobno su kružile optužbe da je Harmony koristio ukradenu/iskopiranu tehnologiju sa japanskih Shinkansena.
1. Shanghai Maglev (Kina): 431km/h (China)
I konačno broj 1, maglev koji vozi između Međunarodne zračne luke Pudong u Šangaju i Longyang stanice. Linija je duga tek 30-tak kilometara, a zanimljivo je da su cijeli projekt zapravo razvili - Nijemci. Naime, ovaj levitirajući vlak proizvod je tvrtki Siemens i ThyssenKrupp, a linija je s radom počela još 2004. godine. Ipak treba napomenuti da šangajski maglev danas više ne vozi maksimalnom operativnom brzinom od 431 km/h, budući da mu je 2021. maksimalna brzina limitirana na 300 km/h (prosječno cijelu trasu prođe s 224 km/h).
Inače, Kinezi već 2025. misle pokrenuti novu komercijalnu liniju s maglev vlakom koji su sami razvili (a koji je na testiranju navodno postigao brzinu od 600 km/h), a čija bi maksimalna operativna brzina od 500 km/ poderala sve dosadašnje rekorde.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....